Zagađenje zraka povezano je s hiljadama smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti u Europskoj uniji, uprkos “značajnom” poboljšanju kvalitete zraka.
Novi izvještaj Europske agencije za okoliš (EEA) otkrio je da je između 2005. i 2023. godine broj preuranjenih smrti koje se mogu pripisati finim česticama opao za 57 posto.
Uprkos tome, nesigurni nivoi zagađenja zraka rezultirali su zapanjujućim brojem od 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini.
Ipak, 95 posto Europljana iz urbanih područja izloženo je nivoima zagađenja zraka koji su “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Zagađenje zraka i dalje je najveći ekološki rizik za Europljane, prema EEA, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili riziku od toplotnih valova povezanih s klimatskim promjenama.
Šta je čestica materije?
Često nazivane PM2.5, čestice materije su sitne čestice u zraku koje imaju prečnik od 2,5 mikrometara ili manje.
Ako se udišu, mogu uzrokovati ili pogoršati zdravstvene probleme poput astme, ishemijske bolesti srca i raka pluća. Novi dokazi ukazuju na to da visoke razine PM2.5 također mogu uzrokovati demenciju .
PM2.5 prvenstveno potiče iz ljudskih izvora kao što su emisije vozila, sagorijevanje čvrstih goriva, osvježivači zraka i industrijski procesi poput emisija iz proizvodnje. Također može poticati iz “prirodnih izvora” poput šumskih požara, koji su vjerovatniji zbog klimatskih promjena.
Koja je zemlja najteže pogođena zagađenjem zraka?
Prema procjeni utjecaja kvalitete zraka na zdravlje, Italija je pretrpjela najveći gubitak u 2023. godini sa 43.083 smrtnih slučajeva pripisanih visokim koncentracijama PM2.5.
To iznosi 100,6 pripisivih smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika u riziku. To je također 407.949 izgubljenih godina života (YLL), mjera zdravlja definirana kao prosječan broj dodatnih godina koje bi ljudi u populaciji statistički mogli živjeti da nisu umrli zbog bolesti ili grupe bolesti.
Poljska slijedi taj primjer sa 25.268 smrtnih slučajeva, dok je Njemačka bila na trećem mjestu sa 21.640 smrtnih slučajeva.
Međutim, najveći relativni uticaji (YLL na 100.000 stanovnika starosti 30 godina i više) uočeni su u zemljama jugoistočne Evrope kao što su Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija.
Nasuprot tome, Island nije imao nijednu smrtnu situaciju uzrokovanu zagađenjem zraka, dok je u Finskoj izvještaj pripisao samo 34 smrtna slučaja dugotrajnoj izloženosti PM2.5 česticama.
Najmanji relativni uticaji zagađenja zraka zabilježeni su u zemljama koje se nalaze na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.
Nova pravila EU o kvaliteti zraka
Izvještaj EEA naglašava hitnost smanjenja zagađenja zraka, kako je navedeno u revidiranoj Direktivi o kvaliteti ambijentalnog zraka , koja je stupila na snagu 10. decembra 2024. godine.
Prijedlog zakona smanjuje dozvoljenu godišnju graničnu vrijednost za PM2.5 za više od polovine, čime se standardi kvalitete zraka EU za 2030. godinu bliže usklađuju s preporukama SZO. Također podržava lokalne vlasti u jačanju odredbi o praćenju i modeliranju kvalitete zraka i pomaže u poboljšanju njihovih planova za kvalitetu zraka.
“Svake godine zagađeni zrak uzrokuje oko 250.000 prijevremenih smrti i košta ekonomiju EU do 850 milijardi eura”, izjavila je prošle godine komesarka za okoliš, otpornost na vode i konkurentnu cirkularnu ekonomiju Jessika Roswall.
“Nova pravila o kvalitetu zraka poboljšat će kvalitet života miliona Evropljana i dodatno će zaštititi našu biološku raznolikost i ekosisteme, a istovremeno će potaknuti našu ekonomiju”, dodala je.
Roswall ističeda nova direktiva označava “značajnu prekretnicu” u pomaganju da zagađenje postane “problem prošlosti”.
(24sata.info)
