Jedna šestina potvrđenih bakterijskih infekcija otporna je na antibiotike, a stope otpornosti na lijekove brzo rastu, što predstavlja sve veću prijetnju javnom zdravlju.
Tokom pet godina – od 2018. do 2023. – otpornost na antibiotike porasla je kod preko 40 posto praćenih antibiotika, s prosječnim godišnjim porastom od 5 do 15 posto, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije objavljenom u ponedjeljak.
Globalni izvještaj o nadzoru otpornosti na antibiotike pratio je 22 ključna antibiotika koja se koriste za liječenje infekcija uzrokovanih osam najčešćih bakterijskih patogena, uključujući infekcije urinarnog trakta i gonoreju.
Antimikrobna rezistencija (AMR) jedna je od najvećih prijetnji javnom zdravlju 21. stoljeća i mogla bi znatno otežati liječenje svakodnevnih infekcija, prema podacima SZO. Uglavnom je uzrokovana prekomjernom upotrebom i zloupotrebom lijekova, što omogućava patogenima da postanu otporni, a potiče je loša sanitacija i nedostatak čiste vode. Bakterijska AMR ubila je 1,27 miliona ljudi u 2019. godini i doprinijela još 4,95 miliona smrtnih slučajeva te godine.
“Otpornost na antimikrobne lijekove nadmašuje napredak moderne medicine, ugrožavajući zdravlje porodica širom svijeta”, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor SZO. “Kako zemlje jačaju svoje sisteme nadzora antimikrobne rezistencije, moramo odgovorno koristiti antibiotike i osigurati da svi imaju pristup pravim lijekovima, dijagnostici provjerenog kvaliteta i vakcinama”, dodao je.
Srednji nivo otpornosti na antibiotike u Evropi bio je 10,2 posto, što je druga najniža stopa od bilo koje regije i ispod globalnog prosjeka od 17,2 posto.
Najveća prijetnja dolazi od gram-negativnih bakterija, koje uključuju E. coli i K. pneumoniae, i spadaju među najteže bakterijske infekcije. Više od 40 posto E. coli i 55 posto K. pneumoniae širom svijeta otporno je na terapiju prvog izbora, navodi se u izvještaju.
Druge zabrinutosti uključuju bakteriju koja uzrokuje gonoreju, a koja je razvila otpornost na svaki lijek dostupan za liječenje prve linije. Jedan lijek, ciprofloksacin, više nije pogodan zbog široko rasprostranjene otpornosti, dok je drugi, azitromicin, uklonjen iz rutinske terapije. Otpornost na azitromicin je najveća u evropskoj regiji, gotovo 26 posto.
Kako bakterije postaju otporne na antibiotike prve linije, ljekari se sve više moraju oslanjati na tretmane posljednjeg izbora, koji su skuplji i teže dostupni, posebno u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
Razvoj novih antibiotika je usporen do zastoja zbog nedostatka profitabilnog tržišta i podsticaja za privatne kompanije da ulažu u njih. Evropska komisija je predložila ekskluzivni “vaučer” kako bi podstakla kompanije koje razvijaju nove antibiotike kao dio svog farmaceutskog paketa. Evropski parlament takođe želi uvesti nagrade za ulazak na tržište za nove lijekove i model plaćanja pretplate u EU – prijedlozi koji su trenutno u fazi rasprave o unapređenju farmaceutskih pravila EU.
Drugi modeli, poput Globalnog partnerstva za istraživanje i razvoj antibiotika, nastoje razvijati nove antibiotike na neprofitnoj osnovi.
(24sata.info)
