Udruženje logoraša Mostar i Krug 99 položili su danas cvijeće i odali počast stradalim logorašima na prostoru logora Heliodrom.

Cvijeće su položili predstavnici Udruženja logoraša Mostar, CSU profesor sa ‘Southern Connecticut State University’ David Pettigrew i Azra Zornić ispred Udruženja intelektualaca Krug 99.

Na ovaj način su iskazali protest protiv necivilizacijske izgradnje Muzeja HVO-a na prostoru mjesta stradanja logoraša Grada Mostara i Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarović potvrdio je za Vijesti.ba da im je zabranjen pristup dalje od kapije u krug kampusa Sveučilišta u Mostaru, čiji je zaposlenik dobio nalog da delegaciji danas ne dopusti ulazak na mjesto bivšeg logora.

Pettigrew je ranije kazao da je izgradnja muzeja uvreda ljudskoj pristojnosti, izdaja istine i vrijeđanje preživjelih žrtava, dok međunarodna zajednica ne čini dovoljno na zaustavljanju toga postajući tako saučesnik takvih radnji.

– Ukoliko se to dozvoli bit će to spomenik neljudskosti i stravičnim zločinima počinjenim na tom mjestu. Ni ovdje pa ni nigdje u BiH gdje su činjeni zločini ne smije se dozvoliti izgradnja objekta koji će veličati te zločine – stav je Hajdarovića.

Predsjednik Nadzornog odbora Udruženja logoraša Grada Mostara Edin Batlak kazao je ranije da je ovaj trenutak posljednji spas za BiH jer je na sceni ostvarivanje ciljeva udruženog državnog udara.

Podsjećamo, uz finansijsku podršku Hrvatske i odobrenje Bosne i Hercegovine, uključujući Ministarstvo odbrane, namjerava se graditi muzej Hrvatskog vijeća odbrane, objekat koji bi trebao služiti poricanju i zaboravu ratnih zločina zbog kojih su pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju šest komandanata HVO-a osuđeni na zatvorske kazne ukupno duže od stotinu godina.

Radovi na izgradnji muzeja su počeli u okviru kompleksa kasarne “Stanislav Baja Kraljević” u naselju Rodoč u Mostaru, mjestu na kojem se nalazio logor Heliodrom, a u koji su pripadnici HVO-a zatvarali Bošnjake tokom devedesetih.

Simbol stradanja

Heliodrom je simbol stradanja na ovim prostorima i jedan od glavnih uzroka izricanja presude na Međunarodnom sudu u Haagu.

U Heliodromu nisu bili samo građani Mostara nego su bili iz cijele Hercegovine i jednog dijela Bosne.

Heliodrom je u vremenu hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu bio sabirni logor takozvane Hrvatske republike Herceg-Bosna.

Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a počeli su držati muškarce bošnjačke nacionalnosti u logoru od 1993. do aprila 1994. godine, a prethodno su uhapšene stotine civila koji su živjeli u zapadnom dijelu grada.

Pripadnici HVO-a nisu razlikovali civilne od vojnih zatvorenika, kako bi se civili oslobodili. Stanje u logoru bilo je katastrofalno.

Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih.

Pojedini zatvorenici odvođeni su u grad kako bi vršili prisilni rad poput kopanja rovova, gradnje vojnih utvrda ili skupljanja tijela mrtvih vojnika HVO-a.

U najtežim slučajevima, bili su prisiljeni hodati ispred snaga HVO-a, kao živi štit.

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne – Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen, a još uvijek se traga za 50 logoraša koji se vode kao nestali.

Haški sud je u novembru 2017. pravomoćno osudio čelnike takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, čime je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. godine.

Kroz logor na Heliodromu u Mostaru prošlo je preko 10 hiljada građana Mostara.

Oni su sada razasuti po čitavom svijetu, a mnogi od njih su ostavili svoje kosti na prostoru logora Heliodrom i na prostoru grada Mostara kao logoraši.

Prema nekim podacima, u logoru Heliodrom su ubijene 54 osobe i preko 170 ih je ranjeno, te se preko 50 osoba vode kao nestalo.

 

(24sata.info)