Činjenica da je federalna ministarica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević od 687 hiljada KM podijeljenih institucijama kulture, za Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru izdvojila čak 100.000 KM, govori da HDZ uopće ne mari za pravni poredak u BiH.
Naime, pred Opštinskim sudom u Mostaru po pitanju gradnje HNK traje sudski proces. Tužbenim zahtjevom Pravobranilaštva Grada Mostara osporava se validnost Ugovora o ortakluku iz 1996. godine između Općinskog vijeća Općine Mostar i Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, na čemu investitori gradnje zgrade Kazališta insistiraju.
Konkretno, Hrvatsko narodno kazalište nikada nije dobilo pravovaljano rješenje za izgradnju u centralnoj zoni Grada Mostara na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema. No, HDZ-ova politika danas oličena i u liku ministrice Vlaisavljević, jednostrano nastavlja sa prikupljanjem novca za nelegalnu zgradu. Da stvar bude gora, radi se to novcem svih poreskih obveznika u Federaciji BIH.
Kada je u pitanju sudski proces, podsjetimo da je na pripremnom ročištu Općinski sud odbacio protiv-tužbu Pravobranilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona protiv javnog pravobranioca Grada Mostara kao nedozvoljenu. Tako je odbačen pokušaj HDZ-a da preko Kantonalnog pravobranilaštva zaustavi ili odugovlači proces.
Uprkos tvrdnjama iz HNK kao i tvrdnjama cijelog hrvatskog političkog establišmenta u Mostaru koji stoji iza ovog nacionalnog projekta, da kazalište ima svu urednu dokumentaciju, sve su prilike da nije tako te da su pronađene “pukotine” u dokumentaciji koju HDZ brižljivo gradi još od kraja 1995. godine. Dozvola za građenje kazališta, bez obzira koliko i sama bila suspektna jer su npr. neki dokumenti u tom procesu izdavani i tokom vikenda, zasniva se na Ugovoru o ortakluku od 7.8. 1996. godine zaključenom između tada već nepostojeće (Hrvatske) Opštine Mostar i sa pečatom tzv. HR HB s jedne strane, i Hrvatskog narodnog kazališta s druge strane. Tim ugovorom ugašena opština kojom su (kao i danas Gradom) suvereno vladali kadrovi HDZ-a pod palicom Mije Brajkovića, suprotno Ustavu FBIH, suprotno Rimskom sporazumu i Prijelaznom Statutu Grada Mostara od februara 1996.godine, raspolažu zemljištem koje je u tzv. Centralnoj zoni i koje je kao takvo u isključivoj nadležnosti Grada Mostara.
Također, inspekcija je više puta zabranjivala građenje, ali se isto nastavljalo uz prijetnje smrću postupajućem inspektoru.
U dokaznim materijalima prepliću se brojni domaći i međunarodni akti o postupnoj uspostavi jedinstvene administracije u Mostaru, o čemu će svoje svjedočenje iznijeti brojne ličnosti iz političkog života u gradu na Neretvi.
Glavna rasprava zakazana je za 10. oktobar ove godine, a nastavci 17. i 24. oktobra, pišu Vijesti.ba.
(24sata.info)
