Istraživači su obučavali vještačku inteligenciju tako što su skenirali više od 10.000 očiju i ona sada može da ocijeni kojim pacijentima sa oboljelom rožnjačom je potrebno hitno liječenje, saopštilo je Evropsko društvo hirurga katarakte i refraktivnih hirurga.
Kod nekih pacijenata sa keratokonusom (bolest rožnjače), dovoljno je samo liječiti bolest kako ne bi napredovala, dok je kod drugih neophodno hitno liječenje kako ne bi došlo do trajnog gubitka vida.
Vještačka inteligencija, imaće u budućnosti važnu ulogu u tome da se spase vid, smanji broj transplantacija, i preoblikuje nega očiju.
U studiji predstavljenoj na 43. kongresu Evropskog društva hirurga katarakte i refraktivnih hirurga, predstavljeni su rezultati istraživanja.
Istraživanje se fokusiralo na ljude sa keratokonusom, oštećenjem vida koje se generalno razvija kod tinejdžera i mladih odraslih i ima tendenciju da se pogoršava u odraslom dobu, prenosi Tanjug.
Ova bolest pogađa do 1 od 350 ljudi.
U nekim slučajevima, stanje se može kontrolisati kontaktnim sočivima, ali u drugim se brzo pogoršava i ako se ne liječi, pacijentima može biti potrebna transplantacija rožnjače.
Trenutno je jedini način da se utvrdi kome je potrebno liječenje praćenje pacijenata tokom vremena.
Istraživači su koristili viještačku inteligenciju da bi procijenili slike očiju pacijenata, u kombinaciji sa drugim podacima, i da bi uspešno predvidjeli kojim pacijentima je potrebno brzo liječenje, a za koje može nastaviti sa praćenjem.
Studiju su sproveli dr Šafi Balal i kolege iz očne bolnice Murfilds NHS Fondacije Trast u Londonu i Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), Velika Britanija.
Balal je objasnio da se kod ljudi sa keratokonusom, rožnjača – prednji prozor oka – ispupčuje ka spolja.
Kako je naveo, keratokonus izaziva oštećenje vida kod mladih pacijenata radnog doba i najčešći je razlog za transplantaciju rožnjače u zapadnom svijetu.
“Jedan tretman koji se zove ‘ukršteno povezivanje’ može zaustaviti napredovanje bolesti. Kada se izvrši prije nego što se razvije trajni ožiljak, ukršteno povezivanje često sprečava potrebu za transplantacijom rožnjače. Međutim, ljekari trenutno ne mogu da predvide kod kojih pacijenata će bolest napredovati i zahtijevati liječenje, a koji će ostati stabilni samo uz praćenje,” rekao je Balal.
To znači da je pacijentima potrebno često praćenje tokom mnogih godina, a unakrsni tretman se obično izvodi nakon što je već došlo do progresije.
Studija je obuhvatila grupu pacijenata koji su upućeni u Murfilds Eye Hospital NHS Foundation Trust radi procjene i praćenja keratokonusa, uključujući skeniranje prednjeg dijela oka optičkom koherentnom tomografijom (OCT) kako bi se ispitao njegov oblik.
Istraživači su koristili vještačku inteligenciju da bi proučili 36.673 OCT slike 6.684 različita pacijenta, zajedno sa drugim podacima o pacijentima.
Algoritam vještačke inteligencije mogao je tačno da predvidi da li će se stanje pacijenta pogoršati ili ostati stabilno koristeći samo slike i podatke iz prve posjete.
Koristeći vještačku inteligenciju, istraživači su mogli da sortiraju dvije trećine pacijenata u grupu niskog rizika, kojoj nije bilo potrebno liječenje, a drugu trećinu u grupu visokog rizika, kojoj je bio potreban brzo unakrsni tretman.
Kada su uključene informacije iz druge posjete bolnici, algoritam je mogao uspješno da kategorizuje do 90 odsto pacijenata.
Balal je istakao da je to istraživanje pokazalo da može da se koristi vještačka inteligencija kako bi se predvidjelo kojim pacijentima je potrebno liječenje, a kod kojih se može da nastavi sa praćenjem.
“Ovo je prva studija ove vrste koja je postigla ovaj nivo tačnosti u predviđanju rizika od progresije keratokonusa iz kombinacije skeniranja i podataka o pacijentima, a koristi veliku kohortu pacijenata praćenih tokom dvije godine ili duže. Iako je ova studija ograničena na korišćenje jednog specifičnog OCT uređaja, metode istraživanja i algoritam vještačke inteligencije koji se koriste mogu se primijeniti na druge uređaje”, rekao je Balal.
Kako je naglasio, algoritam će sada proći dalja testiranja bezbjednosti prije nego što se primijeni u kliničkom okruženju.
“Naši rezultati bi mogli da znače da će pacijenti sa keratokonusom visokog rizika moći da prime preventivni tretman pre nego što im se stanje pogorša. Ovo će sprečiti gubitak vida i izbjeći potrebu za transplantacijom rožnjače sa povezanim komplikacijama i teretom oporavka. Pacijenti sa niskim rizikom će izbeći nepotrebno često praćenje, oslobađajući zdravstvene resurse”, istakao je Balal.
Efikasno sortiranje pacijenata pomoću algoritma omogućiće da se specijalisti preusmjere na područja sa najvećim potrebama.
Istraživači sada razvijaju moćniji vještački inteligentni algoritam, obučen na milionima skeniranja oka, koji se može prilagoditi za specifične zadatke, uključujući predviđanje progresije keratokonusa, ali i druge zadatke kao što je otkrivanje očnih infekcija i nasljednih očnih bolesti.
Dr Hose Luis Guel, povjerenik ESCRS-a i šef Odjeljenja za rožnjaču, kataraktu i refraktivnu hirurgiju u Institutu za očnu mikrohirurgiju u Barseloni, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je Keratokonus stanje koje se može kontrolisati, ali je teško znati koga liječiti, kada i kako voditi liječenje.
On je istakao da, nažalost, ovaj problem može dovesti do kašnjenja, pri čemu mnogi pacijenti doživljavaju gubitak vida i zahtijevaju invazivnu implantaciju ili transplantaciju.
“Ovo istraživanje sugeriše da možemo koristiti vještačku inteligenciju kako bismo predvidjeli ko će napredovati, čak i od njihove prve rutinske konsultacije, što znači da bismo mogli liječiti pacijente rano prije progresije i sekundarnih promjena. Isto tako, mogli bismo smanjiti nepotrebno praćenje pacijenata čije je stanje stabilno. Ako dosljedno pokaže svoju efikasnost, ova tehnologija bi na kraju spriječila gubitak vida i teže strategije liječenja kod mladih pacijenata radnog doba”, rekao je on.
(24sata.info)
