U Beogradu obilježen pad Vukovara paljenjem svijeća

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Večeras je na Trgu Republike u Beogradu paljenjem svijeća obilježeno 28 godina od pada Vukovara, nakon što su Jugoslovenska narodna armije (JNA) i srpske paravojne formacije 87 dana taj grada držale pod opsadom. Mirovnu akciju "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru" organizovale su Žene u crnom, a pored paljenja svijeća okupljeni aktivisti su nosili transparent na kome piše "Odgovornost".

Foto: AA - 24sata.info

"Povodom 28 godina od pada Vukovara, podsjećamo da je 25. 8. 1991. godine napadom JNA iz vazduha, sa zemlje i sa Dunava, počeo 'pakao Vukovara'. 19. septembra 1991. veliki broj Beograđana, bacajući cvijeće pred tenkove, ispratio je Prvu gardijsku oklopnu diviziju JNA u rušilački pohod na Vukovar. Kao jedan od najsramnijih događaja u historiji Beograda, on je prekriven zavjetom šutanja i poricanja", navele su ranije Žene u crnom u saopštenju.

One su najavile i da će 19. novembra prisustvovati komemoraciji u Vukovaru.

"Vukovar je postao simbol varvarskog uništavanja gradova u ratu... Ubijeno je više od 1.000 civila, ranjeno je više od 25.000 ljudi, dok je više hiljada bolesnih i ranjenih zarobljenika i zarobljenica prošlo kroz logore u Srbiji", navele su Žene u crnom.

Dodale su da za zločine urbicida, osnivanje logora, ubijanje i mučenje hrvatskih zarobljenika u Srbiji još uvijek, kako su istakle, niko nije odgovarao.

"Umjesto nedavnog otkrivanja spomen-ploče Mladenu Bratiću, general-majoru nekadašnje JNA i komandantu Novosadskog korpusa, koji je predvodio napad na Vukovar, država Srbija i njene institucije dužne su da utvrde odgovornost vrha bivše JNA za oružani napad na Hrvatsku i pokrenu sudske postupke za zločin urbicida u Vukovaru", navodi se u saopštenju.

Dodaje se i da su srbijanske institucije dužne da utvrde punu istinu o nestalima otvaranjem arhiva Vojske Srbije i otkriju grobnice hrvatskih žrtava u Srbiji, pokrenu sudske postupke za osnivanje logora i za ubijanje i mučenje hrvatskih civila i vojnika u logorima u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nišu i Beogradu.

Žene u crnom su navele i da Srbija treba da uvaži zahtjev te organizacije i Art klinike za postavljanje spomen ploča na mjestima logora u Stajićevu i Begejcima i podrže druge vidove simboličkih reparacija žrtvama i njihovim porodicama i pokrenu zakonsku zabranu glorifikacije i rehabilitacije osuđenih za ratne zločine počinjene u Vukovaru i svim drugim mjestima.

Više desetina hiljada građana, zajedno sa državnim vrhom Hrvatske, učestvovalo je danas u Vukovaru na obilježavanju 28. godišnjice stradanja tog hrvatskog grada, a obilježavanju su prisustvovali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Prema zvaničnim hrvatskim podacima, tokom tromjesečne opsade stradalo je 2.700 hrvatskih branitelja i civila, a ranjeno njih više od 2.500, a da je oko 5.000 ljudi odvedeno u logore u Srbiji, a iz grada je protjerano 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, dok se još 300 osoba vodi se kao nestalo.

Dnevno je na ovaj grad padalo 7.000 granata, uslijed čega je gotovo 90 posto objekata u gradu uništeno.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. novembra 1991. godine. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih 70-ak.

Za zločine u Vukovaru Međunarodni tribunal u Haagu je optužio nekadašnjeg gradonačelnika tog grada Slavka Dokmanovića, trojicu bivših oficira JNA - Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, i bivšeg predsjednika "vlade" te oblasti Gorana Hadžića. Dokmanović je 1998. izvršio je samoubistvo u pritvorskoj jedinici Tribunala.

Mile Mrkšić je osuđen na 20 godina zatvora, Veselin Šljivančanin pravosnažno na 10, a Miroslava Radića Haški tribunal je oslobodio krivice.

 

( Beta)





Pošaljite Facebook komentar