Slovenija nezadovoljna najavom Austrije o produljenju pojačane kontrole

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Slovenski ministar unutarnjih poslova u utorak je izrazio nezadovoljstvo najavom Austrije da će ponovo za šest mjeseci produljiti kontrolu svoje granice sa Slovenijom koja je prvi put uvedena 2015. u vrijeme velikog vala ilegalnih migranata.


Boštjan Poklukar je u utorak u Luksemburgu sudjelovao na sastanku ministara članica EU-a u Luxembourgu i tom prigodom razgovarao s austrijskim ministrom unutarnjih poslova Wolfgangom  Peschornom koji mu je rekao da Austrija produljava važenje odluke o kontroli austrijsko-slovenske granice koja je prvotno uvedena zbog ilegalnih  migranata. Novo šestomjesečno razdoblje kontrole nakon što ga potvrdi EU važilo bi od idućeg mjeseca.

Slovenija je zadnjih godina višekratno prosvjedovala zbog takvih pojačanih kontrola jer drži da ih stvarna situacija ne utemeljuje jer je broj ilegalnih migranata koji iz Slovenije ulaze u Austriju mali, te da se unutarnjim kontrolama unutar Schengenskog prostora bez graničnih kontrola narušava povjerenje zemalja koje sudjeluju u tom mehanizmu.

Pojačani nadzor granice sa Slovenijom od strane Austrije nepotrebna je mjera koja uz to izaziva i veliku gospodarsku štetu, kazao je slovenski ministar.

Dodao je kako bi od takve vrste kontrole mnogo bolje bilo da Slovenija i Austrija migrantski tok bolje nadziru osnivanjem mješovitih policijskih ophodnji, kako je to slovenska vlada prije pet mjeseci dogovorila s Italijom, te da je u tom smislu Austriji dala inicijativu na koju još nema službene reakcije Beča.

Zbog pojačanjih kontrola na austrijsko-slovenskoj granici ponešto je usporen promet putnika i roba na većim prijelazima kao što su Karavanke i Šentilj, a duge kolone vozila osobito su izražene u ljetnim mjesecima tijekom turističke sezone, kad se čeka na obje strane prijelaza, prenosi Hina.

Unutarnje kontrole u Schengenu provodi od 2015. niz članica EU-a, pozivajući se na "iznimne okolnosti" uzrokovane velikim migracijskim valom iz 2015. dok zemlje koje su te mjere pogodile smatraju da bi se one smjele odobravati samo u izuzetnim slučajevima i važiti najviše dva ili tri mjeseca, kao zadnja mjera koja se koristi samo u krajnjoj nuždi.

 

(FENA)





Pošaljite Facebook komentar