"Migranti se iz Hrvatske na nezakonit način protjeruju u BiH ili Srbiju"

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Značajan broj migranata zastao je na teritoriju BiH i ostalih država Balkana od 2016. godine, a Hrvatsku vide kao tranzitnu zemlju za odlazak u razvijene države Europske unije.

Foto: Anadolija

Dok su migranti s jedne strane suočeni s neadekvatnim uvjetima smještaja u zemljama koje su postale migratski “hot spotovi”, s druge strane čeka ih pretjerano nasilje i nezakonito ponašanje hrvatske policije koja ih vraća u susjedne BiH i Srbiju.

O tome u javnim istupima svjedoči hrvatska pučka pravobraniteljica, a problem za Anadoiju analizira Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije.

Centar za mirovne studije (CMS) organizacija je koja periodično odlazi u pogranična područja sa Srbijom i BiH gdje prikupljaju informacije o stanju na terenu od lokalnog stanovništva, organizacija i samih izbjeglica, odnosno migranata.

Sara Kekuš je voditeljica programa za azil, integracije i ljudsku sigurnost CMS-a koja svjedoči da se od vremena izbijanja migrantske krize 2015. godine, kada se radilo o organiziranom prolasku ljudi kroz Hrvatsku, situacija danas drastično promijenila, kao i postupanje hrvatske policije prema migrantima.

“Već dvije i pol godine svjedočimo tome da se osobama konstantno onemogućuje pristup hrvatskom teritoriju i traženju azila, najprije na granici sa Srbijom, a potom se slika preselila na granicu s BiH”, kaže Kekuš.

Dodaje da izbjeglice najčešće nemaju putne isprave i nemaju mogućnost legalno ući u Republiku Hrvatsku i da im se na graničnim prijelazima ne omogućuje traženje međunarodne zaštite, ali ni u dubini teritorija, odakle ih hrvatska policija nezakonito protjeruje na teritorije susjednih država.

“Trenutno uvjeti u BiH nisu zadovoljavajući. Kapaciteti za prihvat ljudi su premali i često nisu adekvatni, velik broj ih spava na cesti, a u kampu Vučjak u Bihaću su često i djeca bez pratnje i maloljetnici. Dok osobe nemaju uvjete, jasno je da će migrirati dalje”, smatra Kekuš.

- Nezakoniti “pushback” hrvatske policije -

U posljednjih dvije i pol godine brojne domaće i međunarodne institucije, brojne izbjeglice i novinari pisali su i svjedočili o “pushbacku”, odnosno nezakonitom protjerivanju migranata od hrvatske policije.

“Osobama se onemogućuje traženje međunarodne zaštite u Hrvatskoj i na nezakonit način ih se preko zelenih granica protjeruje u susjednu državu bez primopredaje sa bh. ili srbijanskom policijom, kako bi bilo sukladno zakonu o readmisiji”, kaže Kekuš.

U brojnim svjedočanstvima se spominje uzimanje osobnih stvari, uništavanje mobitela, uzimanje novca i nehumane prakse koje uz fizičko nasilje i batine uključuje tjeranje da bosi idu po snijegu, na koljenima isl., nakon čega osobe pretrpe trajne psihičke posljedice od kojih se više ne mogu oporaviti, priča Kekuš, a o tome svjedoči i izvješće hrvatske pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2018. godinu.

Sve navode civilnih udruga koje rade s migrantima, novinara, ali i pučke pravobraniteljice, hrvatski MUP u više je navrata demantirao tvrdnjom kako hrvatska policija djeluje sukladno zakonu te kako MUP provjerava pojedinačne navode o nasilju policijskih službenika.

Pučka pravobraniteljica nedavno je zaprimila anonimnu pritužbu jednog policijskog službenika da policajci naredbe za “pushback” dobivaju od nadređenih, što implicira da se ne radi o pojedinačnim prosudbama policajaca, nego o sustavnom problemu jer policajci snose posljedice ukoliko ih se ne pridržavaju.

- MUP Hrvatske ne preuzima odgovornost -

“Glavni problem je da MUP ne preuzima tu odgovornost i da nisu provedene neovisne istrage koje bi dokazale da kršenja zakona nema. Do tada nema rješenja situacije”, smatra Kekuš

Dok MUP tvrdi da su policajci dobro upoznati sa svojim ovlastima, anonimna svjedočenja policajaca pokazuju da službenicima nisu objašnjeni zakoni i način na koji na koji bi trebali tretirati migrante, kaže Kekuš i dodaje da se događaju kolektivna protjerivanja migranata bez utvrđivanja činjenica.

Upozorava na postojanje lančanih “pushbackova” iz Italije preko Slovenije i Hrvatske u BiH te smatra da izostaje konkretno postupanje unutar EU.

Kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za ljudska prava, pučka pravobraniteljica dobiva brojne pritužbe od migranata, no suradnja s MUP-om i DORH-om izostaje, o čemu je pučka pravobraniteljica Vidović više puta javno posvjedočila.

- Migranti zapeli na Balkanu od 2016. -

“Slika migranata je šarolika, uz puno muškaraca ima i puno obitelji s djecom, žena, djece i maloljetnika bez pratnje koji na putu nemaju adevatnu zaštitu i bivaju izloženi različitim oblicima nasilja. U znatnom dijelu riječ je o ljudima koji su još 2016. godine zapeli na Balkanu jer nisu mogli dalje, neki su zastali na području Turske i Grčke. Motivi dolazaka su različiti, ima puno ljudi koji bježe od ratnih strahota, od političkih i drugih obika progona, ima ljudi iz potpuno ekonomski ili klimatski uništenih društava”, kaže Sara Kekuš.

Smatra da je odgovrnost EU-a kako pronaći zaštitu i omogućiti život onima koji ne zadovoljavaju izbjegličkom statusu, ali kojima su životi uništeni i ne mogu se vratiti u zemlje iz kojih dolaze.

Kekuš poručuje kako bi se EU trebala solidarno pozabaviti problemom kako bi se spriječile smrti migranata u pograničnim područjima i izbjegli nehumani uvjeti u kojima trenutno žive, osigurati legalne i sigurne putove te bi države EU trebale rasporediti tzv. teret migracija, a što je dijelom odgovornost EU kada povijesno gledamo

“Ne radi se o većem broju ljudi jer se glavnina migracija odigrava na susjednim kontinentima, a ne u Europi. Europa i dalje ima kapaciteta pomoći ljudima i prožiti im potreban dom”, zaključuje Kekuš.

(AA)





Pošaljite Facebook komentar