Leković: Političke elite potiču govor mržnje u medijima i na društvenim mrežama

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Mnogi političari, nažalost, pa i oni na najvišim funkcijama u našoj regiji, zapravo ne da sprečavaju, ne da pozivaju na prestanak širenja netolerancije i mržnje u javnom životu, na društvenim mrežama i u medijima, nego ih potiču napadajući bilo novinare, bilo neke druge političare i ljude, poručuje Saša Leković, predsjednik HND-a.

Foto: AA

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND), slobodni novinar Saša Leković analizira problem govora mržnje koji se u Hrvatskoj aktualizirao najavom uvođenja posebnog zakona. Leković poručuje kako se HND bori protiv svakog oblika cenzure, no kako je ipak potrebno riješiti pitanje govora mržnje za kojega smatra da dolazi iz sfere političkih elita i prelazi na širi javni diskurs, javlja Anadolu Agency (AA).

Govor mržnje u medijima i na društvenim mrežama reguliran je u Hrvatskoj kaznenim zakonom i definiran je kao govor mržnje protiv određene skupine, rasne, nacionalne, seksualno orijentirane, itd. Prijetnje upućene pojedincima, koje su kažnjive po drugim zakonima, nisu govor mržnje, pojasnio je Leković.

Leković smatra da među političkim elitama ne postoji volja da se kažnjava svaka vrsta netolerancije u javnom prostoru i da se to onda prelijeva na cijelo društvo.

Verbalna netrpeljivost i nasilje postoje u političkom životu u regiji, odakle se prelijevaju se na sve sfere, kaže Leković i dodaje kako taj problem postoji i u drugim državama, ali to, kaže, pitanje kulture dijaloga, demokratske povijesti i medijske pismenosti.

„Imamo političke elite koje se ponašaju vrlo često neodgovorno i reagiraju bez pravih, ozbiljnih državničkih i političkih vizija, nego onako kako im koji dan odgovara i to sve, na neki način, rađa plodno tlo za sve više takvih komentara, pa do samih novinarskih uradaka na bilo kojoj platformi“, kaže Leković.

„Mnogi političari, nažalost, pa i oni na najvišim funkcijama u našoj regiji, zapravo ne da sprečavaju, ne da pozivaju na prestanak širenja netolerancije i mržnje u javnom životu, na društvenim mrežama i u medijima, nego ih potiču napadajući bilo novinare, bilo neke druge političare i ljude“, poručuje predsjednik HND-a.

Tanka linija između cenzure i govora mržnje

Leković upozorava kako postoje slučajevi u kojima politički moćnici uspijevaju procesuirati komentare na Facebooku koji nisu prijetnja, već kritika vlasti.

Prema dostupnim podacima, Vijeće za elektroničke medije prošle godine  zaprimilo je trideset prijava za govor mržnje, no niti jedan slučaj nije sankcioniran, uz objašnjenje da slučajevi ne spadaju u definiciju govora mržnje.

Leković kaže velik broj huškačkih tekstova u medijima potiče daleko gore komentare na društvenim mrežama.

„Uvijek je problem što je vrlo tanka linija između širenja nesnošljivosti i netolerancije, pa i govora mržnje, i cenzure. To je zato vrlo delikatno pitanje i vrlo je teško o tome odlučivati, pogotovo naprečac“, smatra Leković.

U Hrvatskoj se u javnosti govori o izradi novog zakona protiv govora mržnje po uzoru na Njemačku, iako četiri već postojeća zakona ovu tematiku pokrivaju sa različitih aspekata. Leković ove najave smatra puštanjem probnih balona jer kaže da nema nikakvih indicija da se na tome radi.

Predsjednik HND-a je mišljenja da ponašanje na društvenim mrežama još uvijek nije na prvi način regulirano, pritom se ne zalaže za cenzuru, ali svakako za kreiranje određenih pravila ponašanja.

Poručuje da su vlasnici medija, nakladnici, dužni regulirati komentare ispod članaka koji su protuzakoniti i protuustavni, ali bez cenzure.

„Bojim se da ova naša društva u regiji imaju vrlo težak zadatak i ja nisam siguran kad ćemo mi to uspjeti adekvatno riješiti i hoćemo li uopće“, poručuje.

(Ne)sloboda medija u regiji

„U Hrvatskoj se, iako je u EU, medijske slobode ocjenjuju prilično lošima. Hrvatska pada svake godine na tim popisima. Nije velika razlika ni u drugim zemljama iz regije. Hrvatska je, uz Bugarsku, najgora od zemalja EU. Nitko se iz zemalja regije ne može pohvaliti napretkom medijskih sloboda i smanjenjem napada na novinare“, upozorava Leković.

„Prije je postojala politička kontrola kroz cenzuru, od 90-ih, nakon raspada Jugoslavije, nestalo je izravne političke kontrole, sa određenim razlikama među državama. Nema direktnog političkog utjecaja kao jedinog koji krši slobodu izražavanja, nego je to konglomerat politike, financijskih moćnika, grupacija koje čine politički moćnici, tajkuni, vlasnici medija kojima to nije primarni biznis, a sve je to isprepleteno sa različitim oblicima kriminala“, smatra Leković.

Predsjednik HND-a, hrvatskog krovnog udruženja novinara, Saša Leković kaže kako više nema jedinstvenog neprijatelja kojega je moguće jasno prepoznati, kao što je to bilo u vrijeme Jugoslavije, i da je to razlog zbog kojeg je teško stvoriti jedinstvenu platformu otpora medija koji su često i sami u službi tajkuna, kriminalaca i nacionalizama.


(AA)





Pošaljite Facebook komentar