Zvizdić: Prijem u EU zavisi od nas a ne od EU – BiH može ući prva ali i posljednja!

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o stvarnim razlozima zbog kojih BiH neće dobiti kandidatski status u planiranom roku, o novoj strategiji prijema koju pripema EU, o funkcioniranju tzv. mehanizma koordinacije, te je odgovorio na kritike opozicije koja tvrdi da će povećanje akciza izazvati lančanu reakciju poskupljenja roba i usluga u BiH.

Arhiv / 24sata.info

Gospodine Zvizdiću, evropski zvaničnici su najavili izradu strategije proširenja EU koja bi se trebala pojaviti u proljeće 2018. godine. Da li su vam u Briselu predstavljene konture te strategije?

Strategija proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana će najvjerovatnije biti prezentirana u februaru 2018. godine. Ona će, i to će sasvim sigurno biti najvažnija poruka, u svojoj osnovi imati jasno naznačenu evropsku perspektivu za svaku od zemalja sa područja Zapadnog Balkana, jer je evidentno da proces evropskih integracija predstavlja najvažniji integrativni faktor koji će presudno utjecati na političku, ekonomsku i sigurnosnu budućnost našeg regiona.    
 
Plasirana je informacija da će EU formirati tri grupe balkanskih država za prijem u EU, i da je BiH smještena u posljednju, treću grupu? Znate li nešto o tome? 
 

EU ima jasne procedure i principe prijema novih članica. Bazno načelo od kojeg zavisi dinamika prijema je individualni uspjeh svake od zemalja, odnosno brzina i kredibilnost realizacije svake od predviđenih faza na putu evropskih integracija. To podrazumijeva potpunu i iskrenu opredijeljenost ka članstvu u EU, pri čemu taj proces mora imati visok nivo konsenzusa i status najvažnijeg vanjskopolitičkog prioriteta, i ne bi smio biti ometan, kao u slučaju BiH, bilo kakvim ličnim ili stranačkim interesima. Osim toga, ukupna politička stabilnost predstavlja jednu od ključnih činjenica prilikom donošenja odluke o napretku zemlje ka članstvu u EU.    
 
Pojednostavljeno kazano, u ovoj, ili bilo kojoj drugoj strategiji, BiH će biti tretirana u skladu sa odnosom domaćih institucija prema evropskim obavezama. Ako nastavimo uporno i posvećeno raditi na realizaciji uvjeta sa naše evropske agende kako to radimo u posljednjih 30 mjeseci, i ako u narednom periodu uspijemo stabilizirati političke odnose u BiH, onda je naša evropska budućnost zagarantirana. Ovdje želim posebno naglasiti faktore političke stabilnosti i stvarne, a ne deklarativne evropske opredijeljenosti, kao ključne u procesu napretka ka članstvu u EU. Najbolji dokaz za prethodno kazano jeste aktuelna situacija u nekim zemalja u našem regionu koje godinama imaju status kandidata i čekaju otvaranja poglavlja. Makedonija je npr. dobila status kandidata 2005. godine, a još uvijek nije otvorila prva poglavlja, ili Albanija koja je status kandidata dobila 2014. i još uvijek čeka otvaranje prvih poglavlja. Dakle, uvjet za napredak je ukupno političko, ekonomsko, društveno i sigurnosno stanje u društvu.  
 
Je li to zapravo znači da BiH, teoretski govoreći, može u EU ući prva ali i posljednja, odnosno da će prijem država Balkana zavisiti od njihove sposobnost da ispune postavljene kriterije?



Upravo tako. Prijem ce zavisiti od nivoa stvarne politicke posvećenosti evropskom putu BiH  i konkretne provedbe političkih, ekonomskih i legislativnih reformi. Dakle, sve će zavisiti od nas. Ako se nastave trenutni trendovi referenduma, separatizma, revizije historijskih činjenica, osporavanja nadležnosti državnih institucija, posebno u oblasti pravosuđa, opstruiranja pozitivnih procesa namjernim neusvajanjem pravne stečevine EU, odnosno sistemskih zakona i strategija, onda ne možemo očekivati da će EU institucije blagonaklono gledati na takve procese. Ako fokus sa tenzija i političkih prepucavanja vratimo na evropski put i potrebne reforme onda možemo sustići evropsku dinamiku u našem regionu jer u EU imamo puno prijatelja koji će to prepoznati. 
Smatram da proevropske snage, a podsjećam da se 78% građana BiH izjasnilo za EU. što je najveći procenat u regiji,  moraju biti jedinstvenije i glasnije, jer je trenutno glasna manjina koja usporava evropske procese BiH. 
 
Lider HDZ-a Dragan Čović jučer je izjavio da kandidatski status BiH neće dobiti ni u 2018. godini. Šta vi mislite o tome? 
 

Mislim da ne trebamo licitirati sa datumima i odlukama u ime EU.
 
Šta je glavna prepreka za dobivanje kandidatskog statusa? 

BiH će vrlo brzo dostaviti odgovore iz Upitnika EK, čime će biti riješen jedan od najvažnijih uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa, ali to sasvim sigurno, neće biti dovoljno bez kredibilne poruke političkih lidera parlamentarnih stranaka da u BiH ne postoji konflikt političkih interesa u vezi sa evropskim integracijama. Sve dok su na sceni radikalna predizborna retorika, kontinuirani pokušaji nametanja dezintegracionih politika, neprihvatanje standarda međunarodnog prava i nepoštivanje presuda domaćih i međunarodnih sudova, veličanje ratnih zločina i njihovih izvršilaca, nekonzistentnost u podršci evropskim integracijama, prebacivanje fokusa sa evropskog puta, ekonomskih reformi i jačanja vladavine prava, na polje isključivih političkih i jednonacionalnih interesa, to unutar institucija EU neće biti prihvaćeno kao odgovoran odnos prema evropskim integracijama i neophodnim reformama. Dakle, ključna prepreka je u deklarativnom i nekonzistentnom odnosu pojedinih političkih lidera i njihovih partija prema procesu evropskih integracija. 

Na sastanku s entiteskim premijerima riješena je većina preostalih pitanja iz Upitnika, osim sedam pitanja. Možete li precizirati koja su pitanja ostala neriješena? 

Ostalo je nekoliko neusaglašenih pitanja iz Upitnika, i ja očekujem da će i ona biti vrlo brzo riješena. Preostala pitanja su tematski vezana za pitanje o načinu izbora i nadležnostima „šefa države“, za pitanje nestalih lica i za moguće sigurnosne izazove. 
 
Nakon povratka iz Brisela izjavili ste da BiH na raspolaganju ima 850 miliona eura za cestogadnju. O kojim sredstvima je riječ? Kada će biti operativna? 

Riječ je o sredstvima međunarodnih finansijskih institucija koja su namijenjena za izgradnju različitih dionica autoputa Vc kao i drugih puteva u čitavoj Bosni i Hercegovini. Operativnost više stotina miliona eura je bila vezana za usvajanje seta zakona o akcizama, tako da su sada ispunjeni svi uvjeti za pokretanje brojnih projekata iz oblasti cestogradnje, dobivanja grant sredstava u iznosu od 46 miliona eura, kao i pune garancije za realizaciju četiri projekta u iznosu višem od 250 miliona eura koje je BiH dobila na zadnjem samitu u Trstu. Riječ je o realnoj mogućnosti da se već u idućoj godini pokrene veliki investicioni ciklus u oblasti izgradnje saobraćajne infrastrukture, pod uvjetom da su za to u projektno-tehničkom i operativnom smislu spremna nadležna javna preduzeća na entitetskom i kantonalnom nivou.
 
Kritičari akciza tvrde da će uslijediti val poskupljenja, pa čak i inflacija. Šta vi mislite o tome? 

Kritike koje dolaze od pojedinih zastupnika i predstavnika političkih partija koje nisu podržale set zakona o akcizama imaju za cilj samopromociju i predstavljanje svoje političke opcije kao „zaštitnika“ interesa građana, iako uz takve politikanske igrokaze ne predlažu bilo kakvo rješenje, niti iznose bilo kakav ozbiljan argument. Vode se destruktivnom logikom u čijoj osnovi leži namjera da se zaustave svi procesi koji bi omogućili vladajućoj koaliciji da postigne uspjeh.  
 
Sa druge strane, većina ekonomskih stručnjaka ne dijeli njihov pesimizam, i vrlo argumentovano, na bazi analiza i praktičnih iskustava, dokazuju ispravnost usvajanja seta zakona o akcizama jer isti znače pokretanja novih investicija, jačanja privrede i otvaranje novih radnih mjesta. 
 
Što se tiče proizvoljnih procjena o mogućem valu poskupljenja, iste su u službi opozicionog zbunjivanja i prepadanja građana, kako bi se unaprijed anulirali pozitivni efekti koji će uslijediti sa pokretanjem projekata izgradnje autoputeva i puteva u čitavoj BiH. Analiza pokazuje da je cijena barela nafte na početku 2015. bila oko 90 dolara, u 2016. je padala do 30 dolara po barelu, da bi veći dio 2017. godine cijena bila oko 50 dolara po barelu. Cijena litra euro-dizela u BiH je 2015 bila oko 1,96KM/l, a 2016 1,75 KM/l, dok su cijene osnovnih životnih namirnica ili prijevoza, suprotno tendenciji pada cijena nafte, uglavnom bile na istom nivou ili su rasle. Trenutno su cijene nafte na svjetskim tržištima u blagom padu, pa se postavlja realno pitanje zašto bi došlo do najavljenog „vala poskupljenja“? Mislim da se svi moramo ponašati odgovorno i zajednički učestvovati u izgradnji saobraćajne infrastrukture kao osnove za ekonomski razvoj BiH.   
 
Uprkos turbulencijama unutar parlamentarne većine, Vijeće ministara djeluje stabino. Koliko vas opterećuje u radu činjenica da se svako malo potencira problem parlamentarne većine? 
 
Vijeće ministara je jedan od najefikasnijih organa izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, što potvrđuju brojni relevantni parametri: pokrenuli smo evropske integracije poslije osam godina opstrukcija i blokada, značajno smo unaprijedili legislativni okvir i vladavinu prava, svi vitalni ekonomski parametri su u porastu, posebno izvoz i nivo zaposlenosti, unaprijeđena je regionalna saradnja i vraćena kredibilnost u očima evropskih institucija, sačuvana je ukupna stabilnost unatoč brojnim političkim turbulencijama i opstrukcijama, itd. Zasluga za ovo pripada dobrim i profesionalnim odnosima među članovima Vijeća ministara i činjenici da odluke donosimo na osnovu ustava, zakona i relevantnih argumenata. Naravno da bi nam postojanje stabilne parlamentarne većine dodatno pomoglo u našem radu, ali razumijemo realnost i već vidljive posljedice prerano započete izborne kampanje, i nastojaćemo da sačuvamo dosadašnju dinamiku rada i nivo saradnje unutar Vijeća ministara.  
 
Stalno se čuju prigovori da ne funkcionira tzv. mehanizam koordinacje i da upravo vi opstruirate njegov rad. Koji je vaš komentar? 
 

Riječ je o besmislenim komentarima. Pripadam onim predstavnicima izvršne vlasti koji su najiskrenije i najupornije radili na realizaciji aktivnosti na putu BiH ka EU. Rezultati moga rada kao predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH su vidljivi i mjerljivi: deblokiran je proces evropskih integracija BiH i realizirani su svi uvjeti sa evropske agende BiH, poslije osam godina je stupio na snagu SSP, usvojena je Reformska Agenda za BiH i na nivou Vijeća ministara je već realizirano 2/3 predviđenih reformi, usvojen je mehanizam koordinacije, potpisan je SSP Protokol, prihvaćena je BH aplikacija za članstvo u EU, dobili smo Upitnik i upravo ga dovršavamo, čime ispunjavamo ključni uvjet za dobivanje kandidatskog statusa. Sve navedeno je realizirano u toku 30 mjeseci mandata ovoga Vijeća ministara. Postavljam pitanje šta je bilo sa evropskim integracijama BiH u prethodnih osam godina, na koje trebaju odgovoriti dežurni kritičari jer su predstavnici njihovih partija sjedili u ranijim sazivima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH. Mogu im i pomoći tako da ću im dati precizan odgovor: proces evropskih integracija BiH je osam godina bio u zastoju.
 
Što se tiče funkcioniranja mehanizma koordinacije, on u posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno od momenta uspostavljanja 36 radnih grupa u kojima je angažovano preko 1 300 osoba, funkcionira u punom kapacitetu i predstavlja najkompleksniji, najstručniji i najbolje koordiniran proces u čitavoj BiH. To je stav svih domaćih i međunarodnih predstavnika koji su upoznati sa odredbama mehanizma koordinacije, a što se tiče politikanata koji puno govore o mehanizmu koordinacije, a da ga nisu ni pročitali, mi u VM BiH smo na to vec navikli i ne obaziremo se na takve isprazne kritike. 

 

(24sata.info / SB)
 





Pošaljite Facebook komentar