Zvizdić na otvaranju Tešanjskog sajma

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić otvorio je danas u Tešnju 15. međunarodni sajam privrede Tešanj 2019. Na svečanoj ceremoniji otvaranja predsjedavajući Vijeća ministara BiH obratio se prisutnim privrednicima i gostima. Obraćanje predsjedavajućeg Zvizdića prenosimo u cjelosti:

Foto: 24sata.info

Neophodni su kontinuitet i upornost u realizaciji najboljih modela unapređenja ekonomije u BiH i regionu Zapadnog Balkana, reformama potrebnim za kreiranje pozitivne poduzetničke klime i unapređenje poslovnog okruženja, o najboljim praksama koje će dovesti do povećanja konkurentnosti privrednog sektora, o poticanju domaćih i privlačenju stranih investitora

Dakle, o mjerama i daljim pravcima djelovanja u cilju rješavanja ključnog makroekonomskog problema čitavog regiona - a to je pitanje otvaranja novih radnih mjesta za mlade osobe kako bi ih zadržali da ostanu živjeti i raditi u svojim državama ali i na prostoru čitavog regiona koga, posebno u ekonomskom smislu, želimo povezivati i izgrađivati.

Investicije su važan alat za postizanje veće efikasnosti postojećih kompanija, razvoj tehnologije, prijenos novih vještina i znanja i osvajanje novih tržišta za BiH, jer doprinose poboljšanju konkurentnosti, zapošljavanju i ukupnom ekonomskom rastu i razvoju.

Zbog toga sam iskreno obradovan da je 84 posto postojećih investitora spremno da preporuči BiH kao zemlju za ulaganje, a 70 posto njih planira da reinvestira u BiH u naredne tri godine. Ovo su poruke koje ohrabruju i obećavaju brzi ekonomski rast i razvoj.

Raduje me i da istraživanja pokazuju da se u BiH investira zbog bitnih prednosti koje ima BiH, kao što su: dobar geostrateški položaj, kvalitetni prirodni resursi, educirana radna snaga, razvijen bankarski sektor i stabilan kurs, mogućnost razvoja poduzetništva kroz mala i srednja preduzeća, razvojni, profitabilni i atraktivni projekti u sektoru transporta, energetike, šumarstva, drvne i metalne industrije, poljoprivrede, kao i u sektoru turizma. Namjeravamo u narednom periodu kapitalizirati komparativne prednosti koje imamo u navedenim sektorima, dok će unapređenje ekonomije u BiH, stvaranje pozitivne poduzetničke klime, povećanje konkurentnosti privrednog sektora, poticanje domaćih i privlačenje stranih investitora, intenziviranje promocije naših ekonomskih i investicionih potencijala i dalje biti najvažniji ciljevi svih nivoa vlasti u BiH.

Dozvolite mi da se, kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH kratko osvrnem na ono što smo mi uradili i što je ujedno direktan doprinos razvoju bh. ekonomije u nekoliko proteklih godina, a što je jasno vidljivo kroz poboljšanje najvažnijih ekonomskih parametara u BiH.

Rast GDP je, kao i prethodnih nekoliko godina, i u 2018. godini bio iznad 3 posto, i taj trend se nastavio i u 2019. godini.

Izvoz, kao jedan od ključnih indikatora ekonomskog razvoja, je BiH u 2017. godini porastao za 17,5%, dok je u 2018. porastao za 7,8% u odnosu na 2017., - obim vanskotrgovinske razmjene BiH se u 2018. godini prvi put približio iznosu od 32 milijarde KM, što znači da smo u protekle četiri godine povećali izvoz za više od 3,5 milijardi KM. Takav trend se nastavio i u 2019. godini, što znači da ćemo imati povećanje izvoza za dodatnih 10-12 % u odnosu na 2018. godinu. 

Ovakvi pokazatelji, poštovane dame i gospodo, u konačnici znače da se izvoz BiH za četiri godine povećao za impresivnih gotovo 50%.

Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom je premašila iznos od 62%, dok pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU, kao glavnim i najvažnijim izvoznim tržištem i spoljnotrgovinskim partnerom BiH, iznosi preko 75%.

Njemačka je, npr. i dalje najvažniji trgovinski partner BiH – obim trgovinske razmjene je premašio 4 milijarde KM a pokrivenost uvoza izvozom iznosi blizu 76 posto.

Italija je i dalje ostala jedan od najvažnijih trgovinski partnera naše države: prošlogodišnji izvoz u Italiju premašio je 1.4 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 64% posto. BiH sa Austrijom i Slovenijom ostvaruje suficit – u slučaju Slovenije od 15 posto, za koliko je izvoz BiH u Sloveniju bio veći od uvoza u 2018. godini i premašio iznos od 1,05 milijardi KM.

Želim istaknuti – imajući u vidu i činjenicu da je BiH, osim pomenutih zemalja, najviše izvozila u Hrvatsku ( 1,32 milijardi ), Srbiju (1,15 milijardi) i Tursku 432 miliona KM, da je riječ o pozitivnim trendovima koji, kada je u pitanju rast izvoza, stavljaju BiH u nizu sektora u lidersku poziciju u našem regionu.

BiH je i dalje najmanje zadužena država u region i Evropi – naš dug je manji od 35% GDP-a, dok istovremeno imamo najbolju strukturu vanjskog duga.

Prihodi od indirektnih poreza su u prošloj godini porasli za 7,5%, i veći su za više od 500 miliona KM,

Bosna i Hercegovina je u 2018. godini imala rekordnih 800 miliona KM direktnih stranih ulaganja, što je povećanje od oko 50 posto u odnosu na prethodnu godinu, i ono što je za nas najvažnije, jeste činjenica da se taj trend rasta nastavlja i u 2019. godini, što pokazuje da su brojne provedene reforme dale svoje rezultate i da je BiH postala vrlo atraktivna destinacija za strane investitore iz regiona, EU i cijeloga svijeta. 

Najveći strani ulagači u BiH su Njemačka, Austrija, a zatim slijede Hrvatska i Srbija, te Slovenija dok su Najveća ulaganja bila u sektor proizvodnje ( 34% ).

Broj zaposlenih u BiH je odavno prešao brojku od 820 hiljada, a želim vas podsjetiti da je u aprilu 2015 kada je imenovano VM BiH kojim ja predsjedavam, broj zaposlenih na nivou BiH je bio oko 700 hiljada.

Stopa nezaposlenosti se sa 25,4 posto u 2016.godini, smanjila na 20,5 posto na kraju 2017. godine, a prema podacima iz ankete o radnoj snazi u 2018. godini stopa nezaposlenosti je iznosila 18,4%, u prvom kvartalu 2019. već pada ispod 18%, što pokazuje kako se ovaj, za nas veoma važan makroekonomski pokazatelj i dalje popravlja.

Na kraju želim posebno podvući potrebu za jednom od najvažnijih reformi a to je reforma obrazovanja. Politike zapošljavanja i obrazovanja moraju biti usklađene jer moramo prestati kreirati kadrove koji nisu konkurentni na tržištu rada, koji nisu educirani da razvijaju vlastite ideje i inicijative. Mladim ljudima moramo omogućiti stjecanje savremenih znanja i vještina koje su kompatibilne sa potrebama tržišta rada. Mladi ljudi su naš najvažniji i najvredniji resurs i fokus našeg rada i rada svih budućih vlada je bio i mora ostati na pitanju kreiranja novih radnih mjesta, na porodici kao osnovnoj ćeliji društva i na većoj socijalnoj pravdi.

(24sata.info)

 





Pošaljite Facebook komentar