FOTO / Konferencija ENERGA 2019: “Aktuelnosti u elektroenergetskom sektoru BiH”

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

U okviru prvog dana Konferencije ENERGA 2019 na programu su bile dvije sesije: “Aktuelnosti u elektroenergetskom sektoru BiH“ i „Integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sistem“.

Foto: 24sata.info

Konferencija ENERGA 2019: “Aktuelnosti u elektroenergetskom sektoru BiH”

Na prvoj sesiji “Aktuelnosti u elektroenergetskom sektoru BiH” predstavnici IRENE Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (International Renewable Energy Agency), Marcin Scigan i Emanuele Bianco, prezentirali su IRENA-inu regionalnu inicijativu za Jugoistočnu Evropu i Analizu tržišta obnovljive energije za ovo područje.

Podsjetivši na značajno bogatstvo izvorima, u kombinaciji sa sve nižim troškovima tehnologije, region ima dobru osnovu da privuče velike investicije u obnovljive izvore energije. Trend opadanja troškova za solarne i vjetroelektrane nastavit će se sve do 2020.godine, rečeno je tokom današnjih prezentacija. Ipak, dosta treba da se uradi da bi se obezbijedila uspješna energetska tranzicija. Prije svega se to odnosi na jačanje olakšavajućih politika, kao i regulatornih i institucionalnih uslova i obezbjeđivanje snažnih programa podrške za obnovljive izvore energije.
U okiru prve sesije “Aktuelnosti u elektroenergetskom sektoru BiH”,  prezentirani su i rezultati 5. energetskog samita, koji je održan u aprilu ove godine u Neumu.

Više od 600 učesnika samita na radionicama i sastancima raspravljalo je o Energetskoj tranziciji.  Status i izazovi tržišta u energetskoj tranziciji, potencijali biomase u BiH, reforma sistema poticaja obnovljivih izvora energije i građanska energija, energetska efikasnost kao element energetske tranzicije, perspektive gasnog sektora u energetskoj tranziciji, kao i uloga medija u procesu energetske tranzicije, teme su o kojima se govorilo.

Energetska tranzicija nema alternativu i to je nezaustavljiv proces, zaključeno je. Taj proces obuhvata ekonomski, politički i socijalni aspekt, ali se tranziciji treba pristupiti postepeno.

“Moramo upravljati tranzicijom, a ne da ona upravlja nama. Podijeljena su mišljenja u vezi gradnje novih elektrana na ugalj, Elektroprivrede su za gradnju novih blokova, NGO i akademska zajednica protiv”, kazala je Elma Haverić, USAID EIA, istakavši da se ti stavovi trebaju usaglasiti prilikom izrade NECP-a, a čijoj izradi se treba odmah pristupiti.

Regionalna saradnja može biti prednost za BiH i zemlje regiona u procesu energetske tranzicije, podstaći istraživačke i inovativne procese. Tržište energije suočava se sa brojnim izazovima uzrokovanim ekološkim politikama i razvojem tehnologije.

“Nužno je nastaviti započetu liberalizaciju tržišta, nastaviti sa usklađivanjem legislative, jačanjem institucija, usaglašavanjem energetske politike, te izradu i provođenje strateških dokumenata. Kontinuirano  informiranje, edukacija i znanje su put kojim treba dalje ići u formiranju tržišta električne energije u BiH”, kazala je Havarić. 

Naredni period bi trebalo iskoristiti za intenziviranje reforme energetskog sektora, osigurati suradnju institucija kako bi u narednom periodu Bosna i Hercegovina, prije svega usvojila Državni zakon o električnoj energiji i gasu i donijela/ izmijenila entitetske zakone u skladu sa Trećim energetskim paketom. Sektor gasa bi trebao biti pokretačka snaga privrednog sektora BiH.

Nužno je, naglasila je Havarić, i adekvatno informisanje javnosti. Institucije i mediji moraju djelovati sinergijski kako bi javnost razumjela tranziciju energetskog sektora. Da bi javnost razumjela šta je očekuje nužno je da joj se ponude odgovori na pitanja kako će se odvijati tranzicija i zašto je to važno.

Konferencija ENERGA 2019: „Integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sistem“

Razvijen pravno-regulatorni okvir je osnovni preduslov za projekte vjetroelektrana. Bosna i Hercegovina ga ima iako je trenutno u procesu unapređenja i usklađivanja sa EU legislativom, te još mnogo toga se treba uraditi na usklađenosti, dosljednosti i efikasnosti u primjeni donesenih rješenja u ovoj oblasti.

-Prenosna mreža u BiH je veoma dobro razvijena i njen razvoj je redovno i detaljno planiran. Balansno tržište u BiH je vrlo dobro organizovano i operativno, pa obezbjeđuje dovoljne količine rezerve snage i energije za balansiranje elektro-energestkog sistema, tako da u BiH ne postoje izazovi za razvoj projekata vjetroelektrana sa aspekta integracije u elektro-energetski sistem – istakao je Božidar Radović, DNV GL.

O razvoju budućih vjetroelektrana u Hrvatskoj i regiji govorio je Zoran Obradović iz wpd Adria, Dubrovnik, dijela organizacije koja djeluje u više od 20 država, dok je iskustva privatnog sektora u ovoj oblasti prenio Ivan Šimić iz firme FL WIND d.o.o. koji je govorio o integraciji njihove vjetroelektrane Jelovača u elektro-energetski sistem BiH.

Ovaj projekat je od ideje do realizacije trajao čak devet godina, a vjetroelektrana je u probnom radu od januara ove godine i postiže dobre rezultate proizvodnje. Šimić je pohvalno govorio o zakonskim rješenjima koja definišu oblast obnovljivih izvora energije u BiH naglasivši da sigurno ima nekoliko dijelova zakona, čijom bi se izmjenom investitorima omogućila jednostavnija realizacija projekata izgradnje vjetroelektrana.

Iskustva u eksploataciji  vjetroelektrane “Mesihovina” prenio je Ivan Galić iz JP EPHZHB. Ova vjetroelektrana ima instaliranu snagu od 50,6 MW. Sa probnim radom je počela u martu 2018. Godine, a do danas je proizvela 189 GWh.

U svom izlaganju Ivan Galić je istakao da, iako smo na samom početku integracije obnovljivih izvora energije iz vjetra, te pogreška prognoze proizvodnje ne utiče na cijenu debalansa, ipak imamo jako visoke  troškove radi trenutnih tržišnih pravila i pravilnika o preuzimanju  obaveznog udjela iz obnovjivih izvora energije.

-Vidimo da cijene balansne energije ne prate burzovna kretanja što  predstavlja ogroman rizik sudionicima tog tržišta. Nužno je uvođenje modela pomoću kojeg na potpuno tržištan i  transparentan način možemo dobiti cijene balansne energije. Uvođenjem dnevnog balansnog tržišta bi se postigla značajnija stabilnost  sustava i veća iskoristivost sekundarne i tercijarne regulacije te bi se u  konačnici postigle niže cijene balansne energije, što čini najveći trošak  proizvođačima iz obnovljivih izvora energije – istakao je Ivan Galić.

O izgradnji Vjetroelektrane Podveležje govorio je mr.sci. Semir Nurković, JP EPBiH.

Projekat VE Podveležje je investicija od 68 miliona Eura, a njeno puštanje u pogon se očekuje u februaru 2021. godine. Ukupna instalisana snaga bit će 48 MW, dok je očekivana godišnja proizvodnja 130 GWh.

Amar Močević iz organizacije Wolf Theiss prezentirao je temu “Bankabilnost standardnog modela ugovora o otkupu električne energije u FBiH I njegovom značaju za projekte vjetroelektrana.

Pojam „bankabilnosti“ u konktekstu ugovora o otkupu električne energije podrazumijeva da je ugovor prihvatljiv za banku kao kreditora izgradnje proizvodnog postrojenja i da pruža dovoljno sigurnosti i izvjesnosti da će se na osnovu njega ostvariti profit koji će biti dovoljan za povrat kredita.


Konferencija ENERGA 2019 se nastavlja sutra 12. juna/lipnja 2019. godine, a drugog dana će biti obrađeno šest sesija.

Dan će otvoriti sesija Austria Showcase u okviru koje će biti predstavljene austrijske firme iz oblasti obnovljivih izvora energije,  i energetske efikasnosti, njihova iskutva i mogućnosti saradnje sa bh. kompanijama u ovoj oblasti.

A tokom dana će se govorit i o izgradnji Bloka 7  - Termoeletrane Tuzla, trendovima razvoja maloprodajnog tržišta električne energije u BiH, aktuelnoj problematici u gasnom sektoru, mehanizmima finansiranja  i upošljvanja kroz unapređenje energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te reformi sistema  poticaja za obnovljive izvore energije u BiH.

ENERGA 2019 se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstva energije, industrije i rudarstva Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Kantona Sarajevo.

Partneri projekta su Vanjskotrgovinska/spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Privredna/gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine.

Sponzori projekta su Ured specijalnog predstavnika u BiH, USAID EIA, UNDP, GIZ, FL Wind i BH telecom.

(24sata.info)





Pošaljite Facebook komentar