"Čuvari historije": U februaru konferencija u Sarajevu o značaju starih zanata

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Mnoge ulice na Baščaršiji, srcu starog Sarajeva, nose nazive po starim zanatima koji su se duboko ukorijenili u Sarajevu i postali dio bosanskohercegovačke tradicije.

Sa današnjeg pressa / AA

Očuvanje tradicije starih zanata povod je za organizovanje konferencije „Značaj starih zanata, historijski, kulturalni i privredni značaj“ koja će u organizaciji udruženja „Bedem“, SKY Media, Zone unaprijeđenog poslovanja Baščaršije (ZUP) i Asocijacije za interkulturne aktivnosti i spašavanje naslijeđa u BiH (AIASN), biti održana u februaru u Sarajevu.
 
Član organizacionog odbora konferencije ispred AIASN-a Sejdalija Gušić rekao je da će konferencija pokušati odgovoriti na pitanja šta je ostalo od starih zanata na Baščaršiji ili u Sarajevu, kako i na koji način ih aktivirati, približiti kako Sarajlijama tako i brojnim gostima koji dolaze u Sarajevo, kulturnim i turističkim radnicima.
 
Prema Gušićevim riječima, na konferenciji će biti riječi o načinima i metodama da se pokretno naslijeđe učini ekonomski održivim.
 
„Ostalo je vrlo malo osoba koje se bave ovim zanatima. Ovi zanati se jesu prenosili s koljena na koljeno, ali opća globalizacija, ekonomski napredak ne daju optimizam za razvoj tih zanata u smislu da bi se oni mogli širiti“, kazao je Gušić.
 
Istakao je da će konferencija pokušati dati odgovore i na pitanja kako to pokretno, nematerijalno kulturno dobro BiH zaštititi i dati mu ekonomsku opravdanost.
 
„Mi smo planirali da na konferenciji uzmu učešće ne samo historičari, kustosi, udruženja zanatlija, nego i turistički radnici, ekonomski stručnjaci“, rekao je Gušić.
 
Danas su najzastupljeniji zanati na Baščaršiji kazandžije i kujundžije. Početkom 19. vijeka u Sarajevu je bilo više od 600 sarača, a danas su ostala dva ili tri, što je jasan pokazatelj stanja u kojem se astari zanati nalaze.
 
Ispred Udruženja „Bedem“, Lamija Skaka je kazala da je cilj Udruženja afirmacija historijskih vrijednosti starih zanata. To podrazumijeva obradu mjesta, događaja i legendi, kao i priče o pojedincima i porodicama koje su kroz historiju činile duh Baščaršije, a sada ih možda više i nema.
 
Razvoj zanatstva u Sarajevu počeo je sa dolaskom Osmanlija s obzirom na to da su oni već imali razvijenu gradsku civilizaciju i izgrađene esnafske organizacije. Mnogi od tih zanata su se duboko ukorijenili u Sarajevu i postali dio bosanskohercegovačke tradicije.
 
U Sarajevu i danas postoje porodice sa stoljećima dugom tradicijom tokom koje se zanatsko znanje prenosilo s koljena na koljeno.

 

(AA)





Pošaljite Facebook komentar