Nijedna općina u RS zadnje 22 godine nije imala pozitivan prirodni priraštaj

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Nijedna lokalna zajednica u Republici Srpskoj (RS) u zadnje 22 godine nije u kontinuitetu imala pozitivan prirodni priraštaj, rekao je profesor Draško Marinković, predsjednik Centra za demografska istraživanja iz Banje Luke.


- Čak je i najveći grad u RS-u, u periodu od 2004. i 2006. godine, imao negativnu stopu prirodnog priraštaja i prema podacima za prošlu godinu Banja Luka ima svega 12 više rođenih u odnosu na broj umrlih, a Istočno Sarajevo svega troje više rođenih, dok su sve ostale lokalne zajednice zahvaćene prirodnom depopulacijom - rekao je Marinković ističući da su migracije najveći problem, zbog odliva fertilnog radno sposobnog stanovništva.

Međutim, kontrolisati migracije, kako je dodao, ne mogu ni mnogo razvijenija društva što je veliki problem.

Uoči Konferencije o demografskoj politici u jedinicama lokalne samouprave, koju je organizovao Savez općina i gradova RS-a, on je rekao da općine opterećuje unutrašnji migracioni saldo te ih svega 14 ima pozitivno kretanje između općina i gradova.

Kazao je da je utvrđeno da u većini općina postoji interesovanje za mjere populacione politike, ali da su sredstva koja se izdvajaju za te namjene dosta skromna i nema očekivanih rezultata.

- Na konferenciji će biti riječi o nematerijalnim mjerama, usklađivanju rada, roditeljstva i drugim mjerama iz domena drugih aktivnosti, koje lokalne zajednice mogu da urade samostalno ili sa susjednim općinama - kazao je Marinković.

Programski analitičar Populacijskog fonda UN-a Željko Blagojević kaže da je neophodno mnogo raditi kako bi se izradila kvalitetna populaciona politika.

- Za početak, svaka općina može da otvori vrtiće za djecu, koji bi bili dostupni i onima koji žive i u gradskim i ruralnim sredinama - rekao je Blagojević.

Naglasio je da nijedna populaciona politika ne daje rezultate odmah, već tek nakon dužnog perioda.

- Ne postoji nijedna mjera koja će da promijeni nešto za pola godine ili godinu-dvije - kazao je on.

Načelnik Općine Višegrad i potpredsjendik Saveza općina i gradova Mladen Đurović je rekao da su u malim općinama, poput Kalinovika, najteža situacija, te da je ove školske godine upisano svega nekoliko mališana u prvi razred škole.

Kaže da se u Višegradu provode mjere populacione politike za podsticaj nataliteta te stipendiranje studenata.

To, dodao je, nije dovoljno, jer mlade ljude treba da zadrže radna mjesta.

 

( FENA)





Pošaljite Facebook komentar