Predstavnici BiH na međunarodnoj konferenciji o antimikrobnoj rezistenciji

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Evropska komisija za zdravlje i sigurnost hrane organizirala je u Podgorici međunarodnu konferenciju "Prevencija i kontrola antimikrobne rezistencije kroz koncept OneHealth uključujući veterinarski i humani sektor".

Foto: FENA

Skup je regionalnog karaktera, a na njemu učestvuje 30-ak predstavnika Albanije, Kosova, Srbije, Turske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Bh. delegaciju čine predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH, Ministarstva civilnih poslova u Vijeću ministara BiH, državnog Ureda za veterinarstvo i Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Načelnik Službe za hemijsku dijagnostiku Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i predsjednik Komore Medicinsko-laboratorijskih dijagnostičara Federacije BiH Amir Ibrahimagić kazao je da je cilj razmijeniti iskustva o pripremi i realizaciji nacionalnog plana o prevenciji i monitoringu praćenja antimikrobne rezistencije kroz koncept "One Health".

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO-WHO) je nakon razmatranja problema AMR-a u saradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja (OIE) razradila globalni akcijski plan djelovanja (GAP).

Ibrahimagić kaže da taj plan ima pet osnovnih ciljeva - proširiti znanja o potrebi sprečavanja infekcija, pažljivo primjenjivati antibiotike, otkrivati nove lijekove/terapije, utjecati na očuvanje postojećih antibiotika i pokušavati kontrolirati širenje rezistentnih bakterija u okolišu, te naglašava pristup "Jedno zdravlje" (OneHealth) kao sveobuhvatni pristup zdravlju čovjeka, životinja i okoliša.

Projekt prevencije i kontrole antimikrobnog otpora (AMR) finansira Generalni direktorat za zdravlje i potrošače Evropska komisija (EC), u okviru inicijative "Bolja obuka za sigurniju hranu" (BTSF).

Cilj inicijative je usredočiti se na provedbu AMR-a u međunarodnim okvirima, uključujući Globalni akcioni plan Svjetske zdravstvene organizacije (SZO - WHO World Health Organisation), te saradnja i intenzivni kontakti unutar i van EU po ovom pitanju.

Antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se do tada koristili u liječenju infekcija koje takvi mikroorganizmi uzrokuju.

Zbog razvoja AMR-a se često u liječenju koriste skupi, manje dostupni, nerijetko i ekonomski neodrživi lijekovi, a ponekad i ne postoji terapijsko rješenje zbog pojave bakterija rezistentnih (otpornih) na sve postojeće antibiotike.

Razlog sve većeg broja multirezistentnih mikroorganizama, iako ne jedini, je u neprikladnoj, obilatoj i nekritičnoj upotrebi antibiotika, čime bakterije razvijaju otpornost, tj. zaobilaze načine djelovanja lijekova.

Ponekad nepotrebno uzimanje antibiotika kod nedokazanih bakterijskih infekcija u humanoj medicini, npr. kod prehlade i gripe, nekritična upotreba u veterinarskoj medicini, ali i u namirnicama, sigurno su doprinijele sve većoj antimikrobnoj rezistenciji. AMR je složeni problem koji utječe na cijelo društvo.

Danas je antimikrobna rezistencija globalni problem i nije ograničena na geografsko područje ili državu, te postaje prioritet za pitanje javnog zdravstva.

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) iz 2008. godine, 25.000 smrtnih slučajeva i dva i po miliona dana produženog bolničkog liječenja na godišnjoj razini bilo je uzrokovano infekcijama multirezistentnih bakterija, uz trošak od 1,5 milijardi eura.

Prema podacima Organizacije za europsku ekonomsku saradnju (OECD) se procjenjuje da bi AMR mogao biti uzrok 700.000 smrti godišnje širom Planete.

Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje na antimikrobnu rezistenciju kao jedan od glavnih globalnih zdravstvenih problema medicine i naglašava nužnost poduzimanja zajedničkih napora u pronalasku rješenja kako AMR ne bi do 2050. godine postao vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta.

Naglasak se stavlja na zajednički pronalazak rješenja i koordinirano djelovanje da se izbjegne dupliciranje napora i postigne bolja povezanost svih sudionika unutar svjetskog pokreta borbe protiv AMR-a, što omogućuje koncet "Jedno Zdravlje" (OneHealth), koji u praksi u Bosni i Hercegovini trenutno primjenjuje jedino Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).


(FENA)





Pošaljite Facebook komentar