Kurban-bajram prilika da ljudi žrtvuju egoizam koji je bolest civilizacije

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Muslimani u Bosni i Hercegovini i cijelom svijetu obilježavaju Kurban-bajram, blagdan iskrene vjere, istinskog monoteizma, pobožnosti i uzvišenih moralnih vrijednosti.

Foto: FENA

Profesor islamske teologije Abdusamed Nasuf Bušatlić u intervjuu za Fenu naglašava kako je "Allah Uzvišeni taj dan nazvao ''Hadžul-ekber'' – ''Najveći hadž'', jer većina hadžskih obreda izvršava se u danima Kurban-bajrama".

Za Kurban-bajram je vezano nekoliko islamskih dužnosti, a to su: obavljanje hadža i hadžskih obreda, učenje tekbira, klanjanje bajram-namaza i žrtvovanja kurbana.

Profesor Bušatlić pojašnjava da su te dužnosti prožete veličanstvenim idejama i idealima i dubokim smislom i svrhovitošću, a što je sve skupa oličeno u "tevhidu, u nepatvorenom monoteizmu i vjerovanju u Jednog i Jedinog Stvoritelja, Allaha, dž.š".

Uoči Kurban-bajrama muslimani počinju učiti tekbire (arapski naziv za frazu Allahu ekber (arapski: الله أكبر; Allah je najveći) koji predstavljaju najavu Bajrama i upravo tekbirima, potvrđuju vjerovanje u Allaha, dž.š., i svi ibadeti (iskazivanje pokornosti Allahu), pa tako i oni bajramski, posvećeni su Allahu, dž.š.

"U noći, uoči Bajrama, muslimani čekaju zoru, pa onda radosni izlaze iz svojih kuća u novim i namirisanim odijelima na bajram-namaz, time, kazao je, potvrđujemo da svako naše veselje, slavlje i svečanost počinjemo namazom, dovom i zahvalom Allahu na uputi i svim drugim blagodatima", rekao je prof. Bušatlić.

Poslije klanjanja bajram-namaza, ispunjeni vjerom, srećom i duševnom smirenošću, muslimani se dostojanstveno vraćaju svojim kućama da upotpune svoju radost žrtvovanjem kurbana i prinošenjem žrtve uime Allaha.

Jedna od najvećih koristi i mudrosti Bajrama, ističe on, jeste spajanje muslimanskih srca, međusobno približavanje, pomirenje, opraštanje nanesenih uvreda i grešaka te jačanje bratske, islamske veze. Bajram je dan u kome se susreću snaga bogataša i slabost siromaha, i taj susret je sav u znaku ljubavi, samilosti, altruizma i solidarnosti

"Mogućnost islama da okupi ogroman broj ljudi u jednom trenutku na bajram-namazu, dokaz je da nas islam uvijek može okupiti na istini i oko istine i da može ujediniti naša srca", rekao je on.

Bajram je i dan djece i unošenja radosti u njihova srca i duše, kao i dan rodbine, čuvanja i obnavljanja rodbinskih veza, ali je Bajram i dan komšiluka i potvrda dobrih komšijskih odnosa, svejedno radilo se o komšijama muslimanima ili nemuslimanima, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Ne vjeruje istinski u Allaha onaj od čijeg zla nisu sigurne njegove komšije.'' (Buharija)

Stajanje na Arefatu, kao jedan od temelja hadža, je 9. zul-hidžeta, odnosno uoči Bajrama. To je dan, navodi profesor Bušatlić, koji je ispunjen Allahovom milošću prema iskrenim vjernicima, dan oprosta grijeha i oslobađanja od džehennemske vatre, dan koji najviše podsjeća na Sudnji dan i stajanje pred Allahom, dž.š.

Post na dan Arefata (za onoga ko nije na hadžu), briše grijehe za dvije godine.

Na Dan Arefata, po mišljenju mnogih islamskih učenjaka, objavljen je posljednji kur'anski ajet: ''Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.'' (El-Ma'ida, 3.)

Govoreći o kurbanu, prof. Bušatlić je rekao da kurban, kao vjerska obaveza ima veliki značaj po islam i muslimane, a sastoji se u suštini prinošenja žrtve, prije nego u njenoj formi.

"Naime, svaka islamska dužnost, obaveza i obred ima svoju vanjsku i vidljivu formu, koju mi, vršeći dotičnu dužnost ispoljavamo, ali ona ima i svoju nutarnju stranu, svoju dušu koja je i pravi smisao i svrha koju svaki propis u sebi sadrži. Upravo ta nutarnja strana, to suštinsko značenje i smisao, jeste ono najvažnije u vjerskoj dužnosti, u svakom ibadetu, o čemu moramo voditi računa", istakao je profesor Bušatlić.

Žrtvovanje kurbana svake godine, dodao je, iznova nas podsjeća na kur'ansko kazivanje o Ibrahimovom, a.s., velikom iskušenju, ali i veličanstvenoj žrtvi uime Allaha.

"To je velika lekcija koju bi ogromna većina čovječanstva danas trebala naučiti i shvatiti. Ljudima je danas prijeko potrebno da ''zakolju'' i žrtvuju egoizam koji je postao najveća i najopasnija bolest koja je pogodila savremenu civilizaciju čiji se trbuh i apetit enormno povećao na štetu njenog uma, srca, savjesti, osjećanja i morala", naglasio je Bušatlić.

Ljudi bi danas, dodao je, ukoliko žele sebi istinsku sreću, prosperitet i spas, morali naučiti žrtvovati svoje ''Ja'' koje znači oholost i uobraženost, a koje se danas uzdiglo i proglasilo božanstvom koje želi da kontroliše sve živo, koje u svojim rukama želi imati vlast, moć, novac i medije, koje mrzi onoga ko ga savjetuje, bori se protiv onoga ko drugačije misli, ubija i kolje onoga ko mu se suprotstavi, koje voli samo onoga ko mu se munafički ulaguje, dodvorava i hvali njegovo mišljenje, koje se ponaša onako kako se ponašao faraon.

Profesor Bušatlić naglašava da nas Ibrahimova žrtva, kao i kurban općenito, uče kako žrtvovati i pobijediti subjektivnost i lični interes, a oživjeti i afirmirati duh zajednice i džemata, bez kojeg život nema smisla i bez kojeg muslimanima nema opstanka.

"Nema ništa bolje od toga da budeš donosilac sreće drugim ljudima, da budeš lijek za brigu, da budeš onaj koji će ublažiti ljudima tugu i pomoći im da odagnaju zle slutnje i misli zbog teškog životnog stanja", zaključio je profesor islamske teologije Abdusamed Nasuf Bušatlić uz podsjećanje na riječi Allahova Poslanika, s.a.v.s., ''Allahu su najdraža djela: unijeti radost u srce vjernika ili otkloniti od njega tugu ili otplatiti njegov dug ili ga nahraniti.'' (El-Bejheki).


(FENA)





Pošaljite Facebook komentar