FOTO: Nusret Merdanić je posljedni čuvar drvorezbarskog zanata u Krajini

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Nusret Merdanić (60) iz Bihaća pet decenija se bavi duborezom kojeg je učio od svog oca.

Foto: Anadolija

Merdanići su stara bihaćka porodica koja stoljećima baštini umijeće obrade drveta. Njegov djed se bavio kolarstvom, izrađivao fijakere i popravljao namještaj, a on je od malih nogu uz svog oca naučio sve tajne ovog zanata koji, kaže, polako izumire, jer nema sluha države za njegovo očuvanje.

"To se u mojoj porodici učilo i prenosilo s koljena na koljeno. Tako sam i ja naučio ovaj zanat i zavolio ga. Rekao bih da je to neki spoj genetike, ljubavi i umijeća. Po zanimanju sam mašinski tehničar i prije rata sam radio u Krajinametalu na ispitivanju gotovih proizvoda, ali sam se cijelo vrijeme sporadično bavio ovim. Moja djeca su od mene naučila ovaj zanat i danas se također njim", rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Nusret Merdanić.

- Ideje pretoči u drvo -

Za duborez su, kaže, najvažnije ideje koje pronalazi iz onog što mušterija traži da joj se uradi, a zatim tu ideju prenese na papir u vidu crteža i uzorka kojeg predoči mušteriji. Nakon što se usaglase želje i zahtjevi mušterije s majstorovim prijedlogom, pristupa se obradi drveta i izradi željenog proizvoda.

"Najviše se traže arapski peškuni, stolovi i stolice, sehare, sećije, te neke tradicionalne stvari iz ovog bosanskohercegovačkog podneblja. Uglavnom to naručuju naši ljudi koji rade van Bosne i Hercegovine, te žele da imaju jednu sobu namještenu u bosanskom stilu zastrtu ćilimima i namještenu tradicionalnim namještajem. Mnogi bi naši građani koji ovdje žive i rade isto to kupovali, ali ne mogu sebi to priuštiti, jer su to izuzetno skupe stvari zato što njihova izrada dugo traje i ulaže se puno truda i rad", kaže Nusret.

Navodi primjer da sto s četiri stolice izrađen od oraha košta 1.000 konvertibilnih maraka.

"Što se tiče vjerskih objekata, tu se prati trend iz osmanskog perioda i taj stil izrade proizvoda koji se ugrađuju u džamiju. Upravo sam završio  ulazna vrata za džamiju u džematu Ribić, koja će uskoro biti ugrađena. Radi se o masivnim vratima izrađenim od oraha i ukrašenim u orijentalnom stilu“ navodi Nusret.

U Bihaću i Bosanskoj krajini ovaj zanat polako izumire. Nekada se osim prodice Merdanić i bihaćka porodica Delić bavila istim ovim poslom. Međutim, potomci ove porodice odselili su iz Bihaća i žive u Kanadi, gdje rade s drvetom na brodogradilištu, tako da je Nusret Merdanić sa svojom djecom jedini umjetnik koji se bavi duborezom u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

"Ima tu i tamo poneki čovjek koji nešto pokušava raditi, ali da je porodično neko to naslijedio i umjetnički se baviti tim nema niko osim nas. Meni dolaze razne osobe i zamole me da im pokažem kako se ovo radi. Vrlo rado im izađem u susret, pokažem neke osnovne školskog rezbarstva, ali nije to isto kao izrada trodimenzionalnih skulptura što spada u umjetnost kojom se bavim od svoje desete godine i gledam, pratim i učim“, ističe Nusret.

- Tradiciju čuva od zaborava-

Svoje radove izlagao je širom Bosne i Hercegovine i van njenih granica. To je, kaže, bilo u vrijeme dok je predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona bio Zuhdija Golubović.

Sada su, navodi, stari zanati na izdisaju jer nemaju podršku lokalnih i kantonalnih vlasti, a oni koji žele da sačuvaju višestoljetnu tradiciju sami ne mogu da se suprostave trendu modernizacije i slabe kupovne moći građana zbog čega bavljenje zanatstvom gotovo da je neisplativo.

"Učestvovao sam na velikom broju izložbi, a imao sam i nekoliko samostalnih. Na izložbe u inostranstvo smo išli preko Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona. Sada niko ne vodi brigu o starim zanatim, a dok je Zuhdija Golubović bio predsjednik Komore dobijali smo poticaje sa lokalnog i federalnog nivoa i to nas je održalo sve ovo vrijeme", cijeni Nusret.

Smatra da je neophodno da lokalne institucije konačno počnu ulagati u zaštitu i očuvanje bh. tradicije i starih zanata, inače, u suprotnom će oni vrlo brzo izumrijeti.

"To se može uraditi tako da se u srednjoj školi organizuje nastava za jedno odjeljenje koje bi učilo o starim zanatima kroz teoriju, a kod nas zanatlija bi mogli imati praktičnu nastavu. Rado ću izaći u susret i besplatno se staviti na raspolaganje ako se ta ideja pokrene i zaživi", poručio je Merdanić.


(AA)





Pošaljite Facebook komentar