Mišljenje struke: Projekat Gornji horizonti je glavni krivac za porast saliniteta Neretve

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Problem porasta nivoa slanosti rijeke Neretve u njenom donjem toku glavna je tema u Hercegovini zadnjih dana. Poljoprivrednici već sabiraju štete, a nadležne institucije ukazuju da problem ima svoju historiju te da nema trenda povećanja saliniteta.

Ahmed Džubur / 24sata.info

Mišljenje struke pak potvrđuje sumnje poljoprivrednika da su brojni hidroenergetski projekti u Hercegovini značajan uzrok promjene strukture vode te da bi posljedice u narednom periodu mogle biti još pogubnije.

Profesor Ahmed Džubur ne dvoji da projekat Gornji horizonti u bh. entitetu Republika Srpska direktno utiče na neprilike koje su zadesile poljoprivrednike čapljinske opštine, a mišljenja je da pravi problemi tek dolaze.

"Salinitet u donjem dijelu rijeke Neretve je pojava koja je već dugo prisutna, a više je razloga za nju. Istina je da se iz godine u godinu povećan salinitet bilježi sve dublje u unutrašnjost za što su mogući uzroci upravo oni koji se navode. Nesumnjivo je da projekat Gornji horizonti igraju značajnu ulogu čak i u ovoj fazi zaživljavanja ovog 'fantomskog projekta' koji ignoriše potrebe drugih dijelova BiH. Poremećen dotok vode iz viših horizonata smanjuje prisustvo 'slatke vode' u dubljim slojevima zemljišta u dolini rijeke Neretve i njenih pritoka što je najevidentnije na području Opuzena, Metkovića i Čapljine“, kazao je za Klix.ba dr. Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Usljed poremećenog dotoka vode iz viših horizonata dolazi do presušivanja bunara i bušotina koji su pliće kopani.

"Brojni su primjeri za ovu konstataciju. U vremenu koje dolazi se očekuje značajno manji priliv vode u Neretvu, Bunu, Bregavu, Trebižat, ..., sa pogubnim posljedicama po biljni i životinjski svijet i biološku raznolikost", upozorava profesor Džubur.

Porast prisustva soli u vodi izuzetno negativno utiče na poljoprivredne kulture od čijeg uzgoja brojni građani ovog dijela naše zemlje žive.

"Salinitet zemljišta i vode kojom se vrši navodnjavanje poljoprivrednih kultura vrlo negativno utiče na biljke koje se uzgajaju, kako na otvorenom tako i u plastenicima i staklenicima što će se vremenom sve više usložnjavati", kaže nam Džubur.

Struka misli da pretjerana eksploatacija šljunka ipak ima lokalni značaj i ne može se posmatrati na širem prostoru kao uzrok povećanog saliniteta.

"U vrijeme bivše države postojala je koordiniranost elektroprivreda te je izgradnja "Gornjih horizonata" bila nemoguć i neprihvatljiv proces budući da ima konsekvence za normalan život ljudi u drugim područjima kojima se uskraćuje dotok ogromnih količina vode radi njenog preusmjeravanja", još jednom je podcrtao glavni uzrok problema Džubur.

(Klix.ba)





Pošaljite Facebook komentar