VIDEO: Ko je i kako "isisavao" novac iz Dite

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

"Čitav svoj radni vijek sam proveo u Diti. Sada trenutno imam 40 godina staža, punim za par kojih dana, mjesec, tu je to. Ali to je sada pitanje da li ja, koji sam zaradio svoju penziju, mogu otići, jer po ovim zakonima ne mogu, jer mi nije uplaćen radni staž. Takvih kao ja u mojoj firmi je mnogo”, govori Fahir Osmančević, radnik "Dite.

Dita Tuzla

Nakon završene srednje škole, Fahir Osmančević se zapošljava u prijeratnom gigantu tuzlanskoj "Diti".

Na poslovima pakovanja radio je 31 godinu, a nakon toga na poslovima pneumatskog i tečnog transporta sirovina. U Diti je bila zaposlena i njegova supruga.

"Čitav svoj radni vijek sam proveo u Diti. Sada trenutno imam 40 godina staža, punim za par kojih dana, mjesec, tu je to. Ali to je sada pitanje da li ja, koji sam zaradio svoju penziju, mogu otići, jer po ovim zakonima ne mogu, jer mi nije uplaćen radni staž. Takvih kao ja u mojoj firmi je mnogo”,  govori Fahir Osmančević,  radnik "Dite.

Poput Osmančevića, ni za 105 radnika ovog preduzeća, zdravstveno i penziono osiguranje nije uplaćeno više od 60 mjeseci. Platu nisu nisu dobili više od 40 mjeseci. 2001. godine donesena je odluka o privatizaciji Dite. Naredne godine, u postupku slobodne pogodbe dionice kupuju radnici. Njih više od 90 posto. Od tog trenutka počinje poslovni uspon izabranog direktora Abdulaha Šahmanovića, kojeg nakon 12 godina, zbog nesavjesnog rada, saslušavaju istražitelji u Tuzlanskom kantonu. Naime, Šahmanović ucjenjuje radnike, koji već tada imaju problema s dospjećem plaća, da prodaju svoje dionice Dite. Za prodate dionice, obećano im je zapošljavanje djece.

"Jako puno te mlade djece ima. I sad su roditelji, normalno radnici Dite, odrekli se otpremnina. Napravljen je sporazum i njihova djeca zaposlila u Diti. Znači dali su svoje dionice, dali svoje otpremnine , mislili su da su smjestili svoju djecu da rade, ali ta djeca su vrlo malo radila, vrlo malo, jer šta imaju ako dođu i kažu da rade u Diti, a ne primaju platu, " kaže Emina Busuladžić, predsjednica Štrajkačkog odbora tvornice Dita.

Godine 2005. Ditu je preuzela sarajevska firma Lora, vlasništvo Harisa Abdurahmanovića. Naime, Šahmanović, nakon što je postao predstavnik ortačke grupe, tvrde radnici, dionice, odnosno 51 posto kapitala prodaje Lori. Ulaskom Lore, počelo je propadanje "Dite", kaže Busuladžićka. "Sve što je Dita radila morala je ići preko Lore i NLD. Znači kupovati sirovi i prodavati gotove proizvode. Naravno on je kajmak dizo', gur'o nas u minus, isplaćivao nam platu, kao nismo imali plate, nismo mogli zaraditi platu, on je uzim'o sve sebi, onda je kao Lora davala Diti platu i sad je on u stečaju molim vas lijepo 5 miliona Dita je dužna Lori",  tvrdi Busuladžić.

"Njima interes nije bio održavanje proizvodnje, niti su za to uopšte bili sposobni, nego im je stalo samo da što brže izvuku uloženi novac i ostvare dobit. Tako su se dizali krediti na ime firmi, ili su uručivani otkazi radnicima, a zemljište i objekti prodavani", govori Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital.

"Abdurahmanović ne bi to mogao raditi da nema izuzetno nekoga jakog iza sebe. Ne bi on to smio raditi. On ima nekoga jakog jer kažu da je Pravosuđe nezavisno, pa mi bi bili presretni da je nezavisno. Izuzetno je ono zavisno i s njim neko upravlja",  kategorična je Busuladžić.

Lora je oštetila Ditu za oko 5,7 miliona maraka, utvrdili su istražitelji sektora kriminalističke policije MUP-a TK. Također, utvrđene su i nezakonite novčane transakcije od oko 3 miliona maraka, i prouzrokovane štete za povjerioce i dobavljače oko 9,2 miliona KM. Istražitelji se, saznajemo, i posebno zanimaju za dobavljače u period od 2007. do 2010. godine. Na Diti je, vidi se u ovom dokumentu, zarađivala i marketinška agencija Fabrika, vlasnika Senada Zaimovića. Za usluge 2007. godine naplaćeno je 531 hiljada maraka, a 2008. godine blizu 570 hiljada maraka. Za ranije godine, podaci još nisu obrađeni. Saznajemo užurbano se radi na tome, a posebno kakvu je konkretnu korist imala od dobavljača usluga. Istovremeno, revizori su utvrdili da je akumulirani gubitak oko 30 miliona maraka, te da je oko 15 miliona maraka veći gubitak od vrijednosti kapitala. Za radnike, najveći krivci su Haris Abdurahmanović i njegov bliski saradnik Adnan Džidić, koji će naslijediti Šahmanovića. Na ime sumnjivih kredita Dita i Lora su dobile oko 14 miliona maraka, a sredstva nisu ulagana u proizvodnju.

"Država je broj jedan koja je kriva, broj dva je stari menadžment i naravno novi vlasnik koji je došao da se obogati i da je opljačka. Kako da je opljačka, samim tim, dižući kredite, dižući kredite koje nije ulagao u Ditu, sad ćete otići u Ditu da vidite je li uložio. Nije sigurno uložio, " kaže Busuladžić.

"Očito da je trgovački lobi u ovoj zemlji toliko jak, da se uvozi toliko deterdženta a da naše domaće vlasti nemaju sluha, uz malo napora da ta fabrika ljudi radi. To je fabrika sačuvana. Pa zar je problem uvesti 100 ljudi da proizvodi. Pa koji je to problem, 100 ljudi? Nekad nas je bilo 400, 500, pa 350, danas 100 ljudi. Zbog toga sindikat insistira samo na pokretanju fabrike" , istakla je  Kata Iveljić, predsjednica Sindikata hemije i nemetala FBiH.

Podaci Raiffeisen Brokers pokazuju da je Dita iz godine u godine tonula u ponor iz kojeg se neće moći izvući. Prema analizi Raiffeisen Brokers, Dita je u 2007. godini završila poslovnu godinu s gubitkom od oko 700 hiljada maraka. Drastičan pad neto profita bilježi naredne godine od čak 4,4 miliona KM. Posljedica je to rasta cijena osnovnih sirovina neophodnih za proizvodnju deterdženata, što je značajno utjecalo na konačnu cijenu gotovog proizvoda. Pad se nastavio i u 2009. godini, kada je zabilježen gubitak od 1,5 miliona KM.

Nakon smanjivanja kapitala usljed gubitaka, obaveze Dite su skočile na 12 puta veće od kapitala.

"Od 2009. su problemi stvarno u Diti. Tada je počelo smanjivanje plata, kašnjenje, ukidanje toplog obroka i od 2010 to su već izraženi problemi. Neuplaćivanje radnog staža , doprinosa, i sad pogotovo jer nam kasne sa 40 i nešto plata," govori Fahir Osmančević, radnik Dite.

Da se te 2009. godine Diti već nazirao kraj dobrog poslovanja, svjedoči i podatak da je agencija Fabrika, koja je ranijih godina imala potraživanja od po pola miliona maraka,  te godine potraživala iznose sto puta manje, ili nešto više od 5 hiljada i 700 maraka. Potraživanja ostalih dobavljača su ostala u rangu ranijih godina. Također, u izvještaju je navedeno kako su fakture od ove agencije odmah bile plaćene, čim bi saznali da će taj dan biti priliva sredstava na računima Dite i po naredbi Abdurahmanovića. U političkom magazinu Mreža, od 23. januara ove godine direktor agencije Fabrika Senad Zamović, je priznao da je poslovao s Ditom, ali ne u milionskom iznosu, te da je Dita njegovoj Agenciji ostala dužna nešto više od 250 hiljada maraka. U jednom od izvještaja istražitelja stoji kako je i često mijenjanje dizajna imalo za posljedicu s jedne strane gubljenje kupaca, a s druge strane velike štete u neupotrebljivoj staroj ambalaži. No, time će se baviti policija. Haris Abdurahmanović, kao većinski vlasnik, 29.oktobra 2013. godine obavještava nadležno minstarstvo TK o pokretanju stečaja, jer je Dita iscrpla sve mogućnosti za nastavak proizvodnje. Stečaj pokreće Općinski sud u Tuzli, a na zahtjev direktora Adnana Đidića, protiv kojeg je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo optužnicu zbog kriminala u Diti.

"Nakon otvaranje stečajnog postupka slijedi zakazano ispitno ročište krajem mjeseca juna i izvještajno ročište. U tom periodu svi povjerioci su dužni da prijave svoja potraživanja a i oni koji imaju dugovanja prema Diti," rekao je predsjednik Općinskog suda Tuzla Muhamed Tulumović.

Tulumović navodi da će stečajni upravnik sačiniti detaljan plan i program revitalizacije. No, da bi se plan realizirao, Diti će trebati strateški partner koji će obnoviti proizvodnju. Radnici sumnjaju da se to dogoditi jer su do sada svi stečajevi okončani likvidacijom preduzeća. U međuvremenu je pokrenut i proces revizije privatizacije Dite.

"Ukoliko rješenjem koje agencija donese, mi smo po Zakonu dužni i obavezni da, ukoliko se utvrde neke nepravilnosti, odnosno povrede Zakona i propisa koji su važili i važe naš je zadatak da pokrećemo upravne sporove pred nadležnim sudovima odnosno tužilaštvima", rekao je Vedad Duraković, direktor Agencije za reviziju privatizacije FBiH.

Ova Agencija, kaže Duraković, još uvijek prikuplja dokumentacije, napominjući da će za tri mjeseca saopćiti prva saznaja. Kantonalno tužilaštvo u Tuzli je već podiglo optužnicu protiv dva bivša direktora Dite, Abdulaha Šahmanovića i Adnana Džidića, te Seada Pašića, rukovodioca Privredno-računarskog sektora iz 2009. i 2010. godine. Optuženi su za krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja, a u vezi sa određenim odlukama koje su donosili tokom poslovne saradnje Dite s firmom Lora. Oni su samo mali dio organizovane grupe koja je uništila nekada moćnu Ditu, i krivci zašto je stotinu radnika na ulici umjesto u fabrici, prenosi TV1.



(24sata.info)





Pošaljite Facebook komentar