VIDEO: Glamoč svijetli primjer zajednice tri naroda

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Na području općine/opštine Glamoč prije rata u Bosni i Hercegovini, prema popisu iz 1991. godine, koji je još uvijek važeći, živjelo je 79 posto Srba, oko 18 posto Bošnjaka, 1,5 posto Hrvata i oko 1 posto Jugoslovena.

VIDEO / Foto: Anadolija

Odnosi tri nacionalne grupacije, Srba, Bošnjaka i Hrvata koje, jedna s drugom, žive u Glamoču, jednoj od najvećih opština u Bosni i Hercegovini čija je površina 1.033,9 kilometara kvadratnih, su na izuzetnom nivou. Suživot tri naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine ponos su općine/opštine Glamoč.

Potvrdio je to u razgovoru za Anadolu Agency (AA) i Radovan Marković, načelnik Općine/Opštine Glamoč, koji je inače, iz srpskog naroda.

Na području općine/opštine Glamoč prije rata u Bosni i Hercegovini, prema popisu iz 1991. godine, koji je još uvijek važeći, živjelo je 79 posto Srba, oko 18 posto Bošnjaka, 1,5 posto Hrvata i oko 1 posto Jugoslovena.

"Iako je došlo do promjene demografske slike i strukture stanovništva nakon rata u Bosni i Hercegovini, Srbi, Bošnjaci i Hrvati lijepo sarađuju. Na područje opštine doselio se nešto veći broj Hrvata u odnosu na raniji period, a iako su Srbi i dalje najbrojniji, nikada nije došlo do narušavanja ravnopravnosti. U samom Glamoču nije se osjećalo narušavanje prava jednih na uštrb drugih. Mi smo ponosni na takvo stanje i raduje nas što je tako. No, to se često želi politički zloupotrijebiti na višim nivoima, odakle se svakih izbora, koji su kod nas učestali, svake dvije godine odašilju poruke koje imaju i elemenata jezika mržnje. U lokalnoj zajednici, u Glamoču ne želimo prihvatiti kao takve", naglasio je Marković.

- Džamija i crkve u istom kadru

Da je Glamoč svijetli primjer zajednice tri naroda - Srba, Bošnjaka i Hrvata svjedoči i podatak da se u samom mjestu na svega nekoliko stotina metara udaljene jedna od druge nalaze džamija, pravoslavna i katolička crkva.

Sa srednjovjekovne tvrđave koja se uzdiže iznad Glamoča panoramskim pogledom mogu se obuhvatiti sve tri vjerske bogomolje u istom kadru: sa lijeve strane nalazi se džamija, u sredini pravoslavna, a sa desne strane katolička crkva.

Vijećnici i odbornici iz srpskog i bošnjačkog naroda dogovorom u Općinskom vijeću Općine/Opštine Glamoč izglasali su da se u mjestu vrate stari, prijeratni nazivi ulica i trgova, a koje su u međuvremenu izmijenili predstavnici hrvatskog naroda kada su u prvim poslijeratnim godinama činili većinu u lokalnom parlamentu.

Zahvaljujući složnosti vijećnika Bošnjaka i Srba čak je i 30. juli vraćen kao Dan obilježavanja Glamoča.

No, "veći nivoi vlasti", prvenstveno kantonalne, iz Livna, koje je inače udaljeno 34 kilometra, a u okviru kojeg od Dejtonskog sporazuma pripada i Glamoč i dalje pokušavaju nametnuti svoja pravila za ovu multietničku lokalnu zajednicu.

Tako se sjedište općine/opštine Glamoč nalazi zvanično u ulici Nikole Vojinovića br. 4, lokalnog heroja iz Drugog svjetskog rata, a kako je bio i njen prijeratni naziv. No, na svakom dopisu koji dolazi iz Livna, odnosno kantonalne vlade i skupštine za Glamoč navodi se naziv ulice koja je važila dok su mjestom kratko upravljali predstavnici bosanskih Hrvata - Alojza Stepinca br. 4.

Načelnik Općine/Opštine Glamoč Radovan Marković navodi kako je ta lokalna zajednica "kolateralna šteta preko koje se prelamaju odnosi na potezu Livno - Drvar".

"Mi zato i zovemo naš kanton Livanjsko-drvarski. U tim odnosima dominantna je lična korist oligarhija u vlasti koje nanose ogromnu štetu. Srbi iz Drvara u Livnu se bore za svoje interese, a Hrvati iz Livna za svoje. U tim radnjama iza kulisa strada Glamoč", navodi Marković.

Da je tako svjedoči i podatak da se Glamoču iz kantonalne vlasti iz Livna nameće neustavni grb i zastava Hercegbosanske županije, koje je Ustavni sud Federacije BiH još 1998. godine proglasio neustavnim.

No, dvije velike zastave Hercegbosanske županije, koje su zapravo obilježja nekadašnje samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne koju su u ratu u Bosni i Hercegovini uspostavili bosanski Hrvati i dalje dominiraju centralnim trgom u Glamoču.

I u drugim ulicama, te na javnim ustanovama kantonalnih ustanova, odnosno njihovih ispostava postavljene su neustavne zastave i obilježja osporene Hercegbosanske županije, čiji je naziv promijenjen u Kanton 10, a kod građana poznatiji kao Livanjski kanton. 

- Gandijevska borba za prava

Višegodišnja su nastojanja čelnika općine/opštine Glamoč da na prostoru te lokalne zajednice ravnopravnost i zajedništvo Srba, Bošnjaka i Hrvata prenesu i na područje cijelog kantona. Osporavaju upotrebu neustavnog grba i zastave neustavne Hercegbosanske županije.

 "To je nešto što je pokrenuto u prethodnom mandatu načelnika Rade Gvere. U tom vremenu dolazilo je čak i do fizičkih obračuna pojedinih grupacija građana, odnosno pripadnika raznih nacionalnih zajednica. Vođen nekim optimizmom i početničkom zabludom mislio sam da ću taj problem riješiti diplomatski. Mi u praksu na svim aktima, koji dolaze iz Livna, kao što možete vidjeti na mom stolu, imate zaglavlje na kojem piše Federacija Bosne i Hercegovine - Hercegbosanska županija", naglašava u razgovoru za AA Radovan Marković, načelnik Opštine/Općine Glamoč, koji se na toj poziciji nalazi od 2008. godine.

On navodi da Opština/Općina Glamoč na svojim pismima koja dostavlja u Livno stavlja - Kanton 10, kako je Ustav i propisao.

"Ima tu i čitav niz drugih neustavnih kategorija gdje je bila obaveza kantona da priznaju pojedina prava ostalih konstitutivnih naroda koji ih čine, što nikada nije učinjeno, pa do najosnovnijeg ljudskog prava: na jezik i pismo. Jedino u opštini Glamoč, u okvirima kantona, djeca nemaju nacionalnu grupu predmeta i nastavu na srpskom jeziku, premda su Srbi većina u ovoj lokalnoj zajednici", naveo je Marković.

Načelnik Opštine/Općine Glamoč navodi kako se u toj lokalnoj zajednici za svoja prava bore na Gandijevski način.

"Neka je sramota onoga ko ne dozvoljava drugome koji je manji na tom kantonu da ima sva ona prava koja traži za sebe. Ako Hrvati kao većina u ovom kantonu svugdje tamo gdje su manjina traže manjinska prava, onda je smiješno da tamo gdje su većina ne daju drugima ta prava. To je ono zbog čega je sva Bosna u problemu: svi nešto traže za sebe, a nespremni smo da dajemo. Najprije morate dati, pa onda tražiti", poručio je načelnik Marković.

Navodna uspostava saveza srpskih opština Glamoča, Bosanskog Grahova i Drvara kao odgovor na stanje srpskog naroda u Kantonu 10, Livanjskom kantonu nije tačna.

"Ta inicijativa je nedorečena. To je više u formi davanja političkih izjava. Ozbiljnih aktivnosti oko formiranja zajednice opština nije ni bilo. Upriličen je jedan sastanak tri načelnika Glamoča, Drvara i Bosanskog Grahova, ali povodom stanja u šumama. Sastanak zajednice srpskih opština niti je održan, niti se nešto po tom pitanju radilo", naglasio je u razgovoru za AA načelnik općine/opštine Glamoč Radovan Marković.

U Glamoču, odnosno na lokalitetu Glamočkog polja, inače, kako navodi načelnik Marković, ima 400 gazdinstava u okviru kojih se žitelji bave poljoprivredom.

Aktivnostima na dodjeli koncesija na poljoprivredno zemljište godišnje se u opštinski/općinski budžet ubire između 250 i 300 hiljada KM (oko 175 do 200 hiljada eura) što je veoma značajna stavka za tu lokalnu zajednicu.

(AA)





Pošaljite Facebook komentar