VIDEO: Delegacija RS-a odala počast stradalim pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Oko 70 osoba u delegaciji RS-a, među kojima se nalazila predsjednica Vlade RS-a Željka Cvijanović, mirnom šetnjom, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća odala počast u znak sjećanja na stradale pripadnike JNA

VIDEO / Foto: 24sata.info

U organizaciji Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih datuma, delegacija iz Republike Srpske danas je položila cvijeće i zapalila svijeće u znak sjećanja na prije 22 godine stradale pripadnike bivše Jugoslovenske narodne armije, u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, danas Ulici Hamdije Kreševljakovića, u Sarajevu, prenosi Anadolu Agency.
 
Predsjednica Vlade Republike Srpske (RS) Željka Cvijanović, koja se nalazila u delegaciji iz RS-a, kazala je da je važno da se zadrži institucionalno, narodno, individualno, pojedinačno pamćenje na zločin koji se desio u Dobrovoljačkoj. Kako je kazala, "ova ulica ima nekoliko simbolika i sve su jako tužne".
 
"Jedna je da je to grobnica zajedništva u kojem smo nekada živjeli u bivšoj državi, da je to grobnica bh. pravosuđa koje nije smoglo snage da procesuira ovaj slučaj, da se dođe do počinilaca i da budu adekvatno kažnjeni. Ono što je najtužnije i najtragičnije jeste da je to grobnica za 42 života", kazala je Cvijanović.
 
Premijerka RS je kazala kako vlasti tog bh. entiteta zahtijevaju "da se dođe do pravde i to za svakoga ko je počinio zločine".
 
"Dakle, zločin nema boju niti bilo kakav drugi karakter, karakteristiku, i prosto je nemoguće da se toleriše da jedni zločini imaju jednu težinu, a da drugi nemaju", kazala je Cvijanović.
 
Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome da nakon toliko godina od zločina na obilježavanju događaja u Dobrovoljačkoj ulici nema zvaničnika iz Federacije FBiH, Cvijanović je kazala da je "to još jedan od dokaza kakva je država u kojoj živimo".
 
"Sve što je vezano za ovaj slučaj je za svaku osudu", kazala je Cvijanović.
 
"Mi smo danas ovdje da uporno zahtijevamo pravdu, da oni koji su počinili zločine moraju za njih odgovarati",  rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić. On je dodao kako "narod iz RS-a posebno vrijeđa to što se nastoji heroizirati taj zločin, što se zločinci pokušavaju pretvoriti u heroje".
 
 Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac, koji je prisustvovao obilježavanju događaja u Dobrovoljačkoj 1992. u okviru delegacije RS-a, izjavio je da je "ovo još jedna potvrda da BiH nikada ne može biti država, jer ima ovakav selektivni pristup pravdi događajima od 1992. do 1995. godine".
 
"Sasvim je jasno da dok god iz Sarajeva, koje sebe želi da promoviše kao glavni grad, dolaze ovakve poruke, ovolike mjere obezbjeđenja, dovoljno govori o tome da niti Sarajevo može biti glavni grad niti BiH ikada može biti država", poručio je Košarac.
 
Oko 70 osoba u delegaciji RS-a jutros su krenuli iz Miljevića u Istočnom Sarajevu, gdje je u crkvi služen parastos za pripadnike JNA stradale u napadu na kolonu vojnih vozila JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, 3. maja 1992. godine.
 
Mjesto u blizini mosta Drvenija preko rijeke Miljacke, na kojem je delegacija RS-a položila cvijeće i zapalila svijeće, osiguravao je veći broj policajaca. Saobraćaj tim dijelom Sarajeva je obustavljen i preusmjeren drugim ulicama, dok je i građanima bilo ograničeno kretanje.
 
Inače, kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak ove kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije izetbegovića, koji je zarobljen od strane JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.
 
U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.
 
U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.
 
 „Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vriujeme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. U toj Dobrovoljačkoj ulicxi oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik, Tomnović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika, Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik, Jovanović Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom, i ona je rekla: 'Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.' Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke je nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to objelodanim...“, riječi su Kukanjca.
 
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. godine obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj „Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Prtedsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju „Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.

 

(AA)





Pošaljite Facebook komentar