Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je u novom tekstu Odluku o imenovanju Radne skupine za izradu nacrta zakona o zaštiti i otpornosti kritičnih subjekata u institucijama Bosne i Hercegovine, u procesu ispunjavanja preporuka Europske komisije, saopšteno je iz VM-a BiH.
U Radnu skupinu imenovani su predstavnici državnih ministarstava sigurnosti; obrane; civilnih poslova; vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; prometa i komunikacija; te financija i trezora; kao i Uprave za neizravno oporezivanje; Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka, Direkcije za europske integracije, Neovisnog operatora sustava BiH i Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH.
Njihov zadatak je da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove odluke sačine Nacrt zakona o zaštiti i otpornosti kritičnih subjekata na institucionalnoj razini BiH sukladno propisima EU u području otpornosti kritičnih subjekata (EU Direktiva 2022/2557 – CER Direktiva).
DOPUNOM ODLUKE OTKLANJAJU SE PROBLEMI ZA POSLOVNE SUBJEKTE
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o dopuni Odluke o uvjetima za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava izvan Bosne i Hercegovine u svrhu osnivanja predstavništva i poslovne jedinice u inozemstvu.
Osnivač predstavništva, odnosno poslovne jedinice u inozemstvu koji nije, sukladno dosadašnjoj odluci, dostavio zahtjev za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava entitetskom ministarstvu trgovine prije osnivanja zastupništva, dužan je dostaviti mu zahtjev za evidentiranje sredstava koja je koristio prilikom osnivanja zastupništva, odnosno poslovne jedinice, i to u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu dopune ove odluke.
Navedenim dopunama se uklanjaju problemi koji su se pojavili kod poslovnih jedinica koje posluju sukladno sporazumu iz 1995. godine o zapošljavanju radnika bosanskohercegovačkih poduzeća sa sjedištem u Republici Bosni i Hercegovini u svrhu izvršenja ugovora o izvođenju radova u SR Njemačkoj, a koji su ranije osnivali poslovne jedinice, bez provedbe procedure predviđene Odlukom o uvjetima za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava iz Bosne i Hercegovine u svrhu osnivanja predstavništva i poslovne jedinice u inozemstvu iz 1998. godine.
IMENOVANO SAVJETODAVNO VIJEĆE ZA AKREDITIRANJE
Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o imenovanju članova Savjetodavnog vijeća za akreditiranje, nakon što je polovicom 2020. godine istekao mandat ranije imenovanim članovima.
U sastav Vijeća imenovano je 12 članova na mandat od četiri godine. Radi se o predstavnicima nadležnih institucija na državnoj razini te doktorima tehničkih znanosti, a za predsjednika Savjetodavnog vijeća imenovana je Šejla Ališić, uime Instituta za mjeriteljstvo BiH.
Imenovanje Savjetodavnog vijeća za akreditiranje važno je zbog implementacije zakonskih obveza Instituta za akreditiranje BiH i stvaranja pretpostavki za razvoj i jačanje sustava akreditiranja BiH i njegovog usklađivanja sa standardima EU-a.
NOVI SAZIV MJEŠOVITOG POVJERENSTVA ZA ZNANSTVENO-TEHNIČKU SURADNJU BIH I SRBIJE
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo je Odluku o imenovanju članova – predstavnika Bosne i Hercegovine u Mješovitom povjerenstvu za znanstveno-tehničku suradnju između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije.
Odlukom je u Mješovito povjerenstvo, a nakon isteka mandata prethodnog saziva, na mandat od pet godina imenovano četvoro predstavnika državnih i entitetskih resornih ministarstava, te tajnik Povjerenstva.
STRATEGIJA ZA PRIHVAT I INTEGRACIJU DRŽAVLJANA BiH PO OSNOVU SPORAZUMA O READMISIJI
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojilo je Strategiju za prihvat i integraciju državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu po osnovu sporazuma o readmisiji i Akcijski plan za razdoblje 2024. – 2026. godine.
Ova strategija predstavlja nastavak ispunjavanja obveza BiH iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, u cilju očuvanja bezviznog režima koji joj je odobren Odlukom Vijeća Europe od 14. prosinca 2010. godine, kao i obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To podrazumijeva usvajanje djelotvornih politika kojima će se uspostaviti funkcionalan sustav prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu sporazuma o readmisiji u društvo na djelotvoran, održiv i dugoročan način, uz puno uvažavanje njihovih prava, i na taj način pridonijeti smanjenju broja sekundarnih migracija državljana Bosne i Hercegovine.
Pored strateškog cilja i ciljeva koji iz njega proizlaze, ovom strategijom se ide i korak dalje i kao vizija promovira institucionalna organizacija koja će se po potrebi u budućnosti baviti i drugim aspektima migracijske politike koja se odnosi na državljane BiH i druge kategorije u potrebi, sukladno nadležnostima.
Dio Strategije je i Akcijski plan kao implementacijski dokument kojim su definirane aktivnosti koje će se realizirati u razdoblju od 2024. do 2026. godine, uz navođenje odgovornih aktera i rokova za njihovu realizaciju. Akcijski plan će se po potrebi revidirati na godišnjoj razini, a nakon razdoblja za koji je donesen i na temelju eksterne evaluacije izradit će se novi za iduće srednjoročno razdoblje.
ČETVRTO PERIODIČNO IZVJEŠĆE O PRAVIMA SVIH RADNIKA MIGRANATA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojilo je Četvrto periodično izvješće Bosne i Hercegovine o pravima svih radnika migranata i članova njihovih obitelji.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaduženo je da ovo izvješće dostavi Ministarstvu vanjskih poslova BiH koje će ga proslijediti Odboru za zaštitu prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji u Ženevi.
Bosna i Hercegovina je jedina europska država koja je ratificirala Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji, koja predviđa visoke standarde zaštite prava stranih radnika migranata. Također, sukladno Konvenciji, Bosna i Hercegovina ima obvezu podnije izvješće Generalnom tajništvu UN-a.
Generalni zaključak u Četvrtom periodičnom izvješću je da se ova konvencija implementira u kontinuitetu i na svim razinama, ali da ostaju izazovi u pogledu preuzimanja svih standarda koje ona podrazumijeva.
U razdoblju 2019. – 2024. godine postignut je određeni napredak koji se odnosi na zakonske i druge mjere koje je poduzela BiH. U kolovozu 2023. godine usvojene su Izmjene i dopune Zakona o strancima koji je usklađen s dvije uredbe i dvije direktive Europske unije, a u tijeku je izrada podzakonskih akata.
Tijekom 2022. usvojena je Strategija migracija i azila 2021. – 2025. godine koja predviđa mjere i aktivnosti na unapređenju sustava sveobuhvatnog upravljanja migracijama i azilom. Također, Vijeće ministara BiH je u 2022. godini usvojilo Pravilnik o standardima funkcioniranja i drugim pitanjima značajnim za rad Centra za prihvat i smještaj tražitelja azila.
Bosna i Hercegovina je osigurala humane i zakonite uvjete smještaja migranata, a u rad i funkcioniranje ovih centara su, pored nadležnih institucija, uključene i UN agencije i međunarodne organizacije.
INFORMACIJA O CARINAMA KOJE SU UVELE SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o carinama koje su Sjedinjenje Američke Države uvele ostatku svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Zaduženo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u roku od 15 dana, u suradnji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, pripremi i Predsjedništvu BiH dostavi na daljnje nadležno postupanje Pismo namjere koje će sadržavati listu oblasti (uključujući, ali ne ograničavajući se na: trgovinu, ekonomiju, energetiku, izravne strane investicije, infrastrukturu, carinske odnose) u kojima postoji interes za suradnju Bosne i Hercegovine sa Sjedinjenim Američkim Državama na bilateralnoj osnovi.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da u okviru svoje nadležnosti razmotri mogućnosti u cilju stvaranja pretpostavki za otpočinjanje bilateralnih konzultacija Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država vezanih za slobodnu trgovinu ili utvrđivanje odgovarajućih carinskih tarifa i o tome informira Vijeće ministara BiH.
Također, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da Informaciju o carinama koje su Sjedinjenje Američke Države uvele ostatku svijeta s usvojenim zaključcima dostavi Predsjedništvu BiH odmah nakon usvajanja.
U Informaciji se navodi da se Bosna i Hercegovina našla na listi država kojima je uvedena visoka carina za izvoz u SAD, te da se bilateralni podatci o robnoj razmjeni značajno razlikuju, što ukazuje na potrebu da se partnerima u Sjedinjenim Američkim Državama daju potrebna pojašnjenja.
(24sata.info)
