Nova istraživanja ukazuju na to da što više koristimo umjetnu inteligenciju, to više ona može negativno utjecati na naše vještine kritičkog mišljenja. Ali to zavisi od zadataka za koji je koristimo i kako je koristimo.
Od novembra 2022. godine, kada je predstavljen chatbot za umjetnu inteligenciju (AI) ChatGPT, umjetna inteligencija sve više dotiče mnoge živote.
Uvođenje chatbotova poput ChatGPT-a i drugih AI alata, kao što je Googleov AI Overview, promijenilo je način na koji surfamo webom i koristimo ga za pronalaženje odgovora na naša najhitnija pitanja, piše Healthline.
Istraživači stoga istražuju uticaj umjetne inteligencije na naš mozak. Rani nalazi otkrivaju zanimljivu potencijalnu vezu.
MIT studija o umjetnoj inteligenciji
Medijski naučnici na Massachusetts Institute of Technology (MIT) nedavno su objavili nacrt rada pod nazivom „Vaš mozak na ChatGPT-u: Akumulacija kognitivnog duga pri korištenju AI asistenta za zadatak pisanja eseja.“
Studija je obuhvatila 54 odrasla Amerikanca starosti između 18 i 39 godina. Učesnici su imali zadatak da napišu četiri eseja tokom 4 mjeseca koristeći ili ChatGPT pretraživač, poput Googlea ili Yahoo!, ili svoj mozak (bez pretrage ili alata za umjetnu inteligenciju).
Za prva tri eseja, električna povezanost u mozgu ChatGPT grupe bila je niža nego u druge dvije grupe. Također je bila niža u grupi s pretraživačem nego u grupi koja je koristila samo mozak.
Završni esej uključivao je promjenu grupa. Grupa koja je koristila samo mozak mogla je koristiti ChatGPT, a ChatGPT grupa mogla je koristiti samo svoj mozak. Napomena: Samo 18 učesnika je završilo četvrti esej.
Grupa koja je prešla s korištenja ChatGPT-a na svoj mozak pokazala je:
– mnogo nižu električnu povezanost u mozgu nego u trećoj sesiji grupe koja je koristila samo mozak
– smanjen osjećaj vlasništva nad pisanjem
– slabije pamćenje citata iz eseja koji su napisali
Iako ovaj rad predstavlja zanimljive nalaze, to je bila vrlo mala i preliminarna studija u novom i razvijajućem području istraživanja. Zaključci se mogu promijeniti s većim studijama. Još nije recenzirana od strane uglednog časopisa.
Druge studije o umjetnoj inteligenciji i razmišljanju
Istraživači MIT-a nisu jedini koji su istraživali ovaj fenomen otkako su alati umjetne inteligencije postali rasprostranjeniji.
Studija iz 2025. godine o korištenju umjetne inteligencije i vještinama kritičkog mišljenja otkrila je da oni koji je više koriste, što njihovi rezultati ukazuju na to da su vjerovatnije osobe starosti od 17 do 25 godina, mogu imati smanjene sposobnosti kritičkog mišljenja.
Autor ovo naziva “kognitivnim rasterećenjem”, definiranim kao smanjena potreba za samostalnim razmišljanjem zbog oslanjanja na automatizaciju analitičkih zadataka.
Druga studija iz 2025. godine sugerira da korištenje umjetne inteligencije može pomaknuti aspekte aktivnog kritičkog mišljenja prema pasivnijem razumijevanju na tri načina:
– Prisjećanje i razumijevanje: Od prikupljanja informacija do provjere informacija
– Primjena: Od rješavanja problema do integracije odgovora umjetne inteligencije
– Analiza, sinteza i evaluacija: Od izvršavanja zadataka do upravljanja zadacima
Sve u svemu, prema istraživačkom pregledu iz 2024. godine, povećana ovisnost o alatima umjetne inteligencije za obavljanje zadataka koji zahtijevaju dublje razmišljanje može predstavljati rizik od:
– smanjene mentalne angažovanosti
– zanemarivanja kognitivnih vještina, kao što su proračuni ili pronalaženje informacija
– smanjene sposobnosti pamćenja
– skraćenog raspona pažnje i problema s fokusom
– nemogućnosti primjene znanja u novim situacijama
– etičkih i društvenih problema, kao što su smanjena interakcija među ljudima i društvena izolacija
– izazova mentalnog zdravlja, kao što je smanjeno samopouzdanje
Kako minimizirati učinke umjetne inteligencije na vaš mozak
Odgovor nije jednostavno “manje koristite umjetnu inteligenciju”.
Istina je da je izbjegavanje zadataka koji zahtijevaju dublje razmišljanje kada je to moguće odličan prvi korak, ali nije uvijek moguće.
Kako alati umjetne inteligencije dobijaju na popularnosti, oni mogu postati dio vašeg rada, a njihova upotreba može biti poticana ili u nekim slučajevima obavezna.
Umjesto toga, razmislite kako koristite umjetnu inteligenciju. Kada se koristi na određene načine, može pomoći u podsticanju dubljeg razmišljanja, inspirisati kreativnost i poboljšati efikasnost.
Može biti korisno znati znakove prelaska s aktivnog na pasivno kritičko razmišljanje spomenute gore. Na primjer:
Da li koristite umjetnu inteligenciju za provjeru informacija umjesto da pokušavate pronaći i razumjeti vlastite izvore?
Da li koristite umjetnu inteligenciju za primjenu ideja u praksi umjesto da pokušavate riješiti probleme?
Da li koristite umjetnu inteligenciju za suprotstavljanje, povezivanje, kombinovanje ili prosuđivanje ideja umjesto da ih sami analizirate, sintetizujete i evaluirate?
Prepoznavanje prelaska s aktivnog na pasivno učenje može vam pomoći da utvrdite da li vaša upotreba umjetne inteligencije pomaže ili odmaže vašem razumijevanju gradiva.
Zaključak
Nova istraživanja pokazuju da prekomjerna upotreba i oslanjanje na alate umjetne inteligencije može duboko utjecati na naše razumijevanje i sposobnosti kritičkog mišljenja.
Međutim, trenutni dokazi koji podržavaju ovu hipotezu mogu objasniti samo povezanost, a ne uzročnost, između smanjenja dubljeg razmišljanja i većeg oslanjanja na umjetnu inteligenciju. Ovo područje nauke je još uvijek novo i u razvoju.
S druge strane, vještačka inteligencija nije uvijek loša. Možda ćete otkriti da može inspirisati kreativnost ili podstaći učenje kada se ne koristi kao mjesto na kojem možete pronaći odgovore ili rješenja, prenosi N1.
(24sata.info)
