Kako u svoju prehranu dodajete više ultraprerađene hrane, vaš rizik od preuranjene smrti iz bilo kojeg razloga raste, prema novoj meta-analizi istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 240 hiljada osoba.
“Promatrali smo rizik od smrti osobe zbog konzumiranja više ultraprerađene hrane u dobi od 30 do 69 godina, vrijeme kada bi bilo prerano umrijeti”, rekao je koautor studije Carlos Augusto Monteiro, emeritus profesor prehrane i javnog zdravlja na Školi javnog zdravlja na brazilskom Univerzitetu São Paulo.
“Otkrili smo da za svakih 10% povećanja ukupnih kalorija iz ultraprerađene hrane, rizik od preranog umiranja porastao je za gotovo 3%”, rekao je Monteiro, koji je skovao pojam “ultraprerađeno” 2009. kada je razvio NOVA, sistem klasificiranja hrane u četiri grupe prema nivou obrade.
Prva grupa NOVA sistema je neprerađena ili minimalno prerađena hrana u prirodnom stanju, poput voća, povrća, mesa, mlijeka i jaja. Druga grupa uključuje kulinarske sastojke kao što su sol, začinsko bilje i ulja. Grupa tri sastoji se od prerađene hrane koja kombinira grupe jedan i dva — primjeri su konzervirana roba i smrznuto povrće.
Četvrta grupa uključuje ultraprerađenu hranu. Prema Monteirovoj definiciji, ultraprerađena hrana sadrži malo ili nimalo cjelovite hrane. Umjesto toga, proizvodi se od “hemijski obrađenih jeftinih sastojaka” i često koristi “sintetske aditive kako bi bili jestivi, ukusni i da stvaraju naviku”.
“Nema razloga vjerovati da se ljudi mogu u potpunosti prilagoditi ovim proizvodima”, napisao je Monteiro u uvodniku 2024. u časopisu The BMJ. “Tijelo može reagirati na njih kao beskorisne ili štetne, tako da njegovi sistemi mogu postati oslabljeni ili oštećeni, ovisno o njihovoj ranjivosti i količini konzumirane ultra-prerađene hrane”.
No nova je studija pogrešna i dovest će do zbunjenosti potrošača, rekla je Sarah Gallo, viša potpredsjednica za politiku proizvoda za Consumer Brands Association, koja predstavlja prehrambenu industriju.
“Demoniziranje prikladne, pristupačne i gotove hrane i pića na policama moglo bi ograničiti pristup i uzrokovati izbjegavanje hrane bogate hranjivim tvarima”, rekla je Gallo, “što bi rezultiralo smanjenom kvalitetom prehrane, povećanim rizikom od bolesti koje se prenose hranom i pogoršanim zdravstvenim razlikama”.
Važna je samo dnevna porcija
Ova studija nije prva koja je pronašla vezu između negativnih zdravstvenih ishoda i malog povećanja ultraprerađene hrane.
Studija iz februara 2024. pronašla je “snažne” dokaze da su ljudi koji su jeli više ultraprerađene hrane imali 50% veći rizik od smrti povezane s kardiovaskularnim bolestima i uobičajenih mentalnih poremećaja.
Veći unos ultraprerađene hrane također može povećati rizik od tjeskobe do 53%, pretilosti do 55%, poremećaja spavanja za 41%, razvoja dijabetesa tipa 2 za 40% i rizik od depresije ili rane smrti od bilo kojeg uzroka za 20%.
Istraživači u studiji iz februara definirali su veći unos kao jednu porciju ili oko 10% više ultraprerađene hrane dnevno.
Studija iz maja 2024. pokazala je da dodavanje samo 10% ultraprerađene hrane inače zdravoj prehrani također može povećati rizik od kognitivnog pada i moždanog udara, dok je istraživanje iz 2023. utvrdilo da je uključivanje 10% više ultraprerađene hrane povezano s većim izgledima za razvoj raka gornjeg probavnog trakta, prenosi N1.
“Dvije trećine kalorija koje djeca konzumiraju u SAD-u ultraprerađeno je, dok je oko 60% prehrane odraslih ultraprerađeno”, rekao je Fang Fang Zhang, vanredni profesor i voditelj odjela za epidemiologiju prehrane na Univerzitetu Tufts u Bostonu, za CNN u ranijem intervjuu. Zhang nije bio uključen u novo istraživanje.
Globalna procjena smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti
Najnovija studija, objavljena u ponedjeljak u American Journal of Preventive Medicine žurnalu, poduzela je dodatni korak procjenom koliko bi se smrti moglo spriječiti u osam zemalja s niskom, srednjom i visokom potrošnjom ultraprerađene hrane (UPF).
“Preuranjene smrti koje se mogu spriječiti zbog potrošnje UPF-a mogu varirati od 4% u zemljama s nižom potrošnjom UPF-a do gotovo 14% u zemljama s najvećom potrošnjom UPF-a”, rekao je u izjavi glavni autor studije Eduardo Augusto Fernandes Nilson, istraživač uFondaciji Oswaldo Cruz u Rio de Janeiru.
Međutim, važno je napomenuti da studija nije mogla utvrditi jesu li smrti “uzrokovane konzumacijom UPF-a. Metode ove studije to jednostavno ne mogu utvrditi”, rekla je nutricionistica Nerys Astbury, vanredna profesorica prehrane i pretilosti na Oxfordu.
Sjedinjene Države imaju najvišu razinu konzumacije ultraprerađene hrane na svijetu — gotovo 55% prehrane prosječnog Amerikanca, prema studiji. Istraživači su procijenili da bi smanjenje upotrebe te ultraprerađene hrane na nulu spriječilo više od 124 hiljade smrti u SAD-u 2017.
U zemljama u kojima je potrošnja ultraprerađene hrane niska, poput Kolumbije (15% prehrane) i Brazila (17,4%), smanjenje upotrebe na nulu spriječilo bi gotovo 3000 smrtnih slučajeva u prvoj zemlji 2015. i 25 hiljade smrtnih slučajeva u drugoj 2017., prema studiji.
“Autori su postavili teoretsku minimalnu razinu rizika na 0. To implicira scenarij u kojem su svi UPF-ovi eliminirani, što je vrlo nerealno i gotovo nemoguće u našem trenutnom društvu”, rekao je Zhang u e-poruci. “Kao rezultat toga, procijenjeni teret prerane smrti zbog UPF-a mogao bi biti precijenjen”.
Stephen Burgess, statističar u Odjelu za biostatistiku MRC-a na Cambridgeu u Velikoj Britaniji, rekao je da, iako studija ne može dokazati da je konzumacija ultraprerađene hrane štetna, “ono pruža dokaze koji povezuju konzumaciju s lošijim zdravstvenim ishodima”.
“Moguće je da pravi uzročni faktorrizika nije ultraprerađena hrana, već povezani faktor rizika kao što je bolja fizička kondicija – a ultraprerađena hrana je jednostavno nevini promatrač”, rekao je Burgess, koji nije bio uključen u studiju, u izjavi. “Ali, kada vidimo da se te asocijacije repliciraju u mnogim zemljama i kulturama, to izaziva sumnju da ultraprerađena hrana može biti više od promatrača”.
(24sata.info)
