Uprava za indirektno oporezivanje od njenog osnivanja medijski prati narušeni imidž zbog različitih optužbi o raširenoj korupciji, nepotizmu i financijskim malverzacijama, među njenim službenicima i zaposlenicima. S jedne strane jasno je da je jedan dio tih optužbi i osnovan jer na to ukazuju i donesene pravosnažne presude Suda BiH u predmetima za koruptivna djela počinjena od strane službenika ove Uprave i to prije svega onih koji su angažovani na carinskim poslovima.
Pri tome često se zaboravlja važnost ove krovne finansijske institucije kao i njena veličina. Samo činjenica da je u istoj zaposleno više od 2.400 službenika i zaposlenika, bez ulaženja u kompleksnu organizaciju, govori o njenoj veličini i različitoj strukturi njenih zaposlenih.
S druge strane sasvim je sigurno da značajan dio tih medijski plasiranih optužbi neosnovan i predstavlja zloupotrebu javnog prostora jer biva plasiran old uskog broja ljujdi u koje se ubrajajau i pojedinci iz same Uprave, a koji su iz različizih pobuda motivisani da naruše ugled ove državne institucije, ili njenih pojedinih rukovodilacai službenika. Takvi pojedinci su, jasno je, motivisani različitim faktorima i nesporno uključuju, kako moguču političku motivisanost, tako i personalnu i profesionalnu ne ostvarenost unutar same Uprave, ali naročito predstavljaju priliku da se na taj način izbjegne vlastita krivična ili druga odgovornost za izvršene i dokumentovane zloupotrebe.
Upravo takav je slučaj bivšeg šefa Odsjeka za istrage u Sektoru za provođenje propisa – Nikice Gligorića koji najbolje oslikava kriminaliziranost pojedinica koji su bili dio tog kolektiva, a sa kojim je Uprava krenula u obračun.
Radi se o bivšem visokopozicioniranom službeniku Uprave za kojega se još od ranije vežu različite koruptivne afere od kojih je, do momenta otkaza iz Uprave, najpoznatija bila afera iz 2007. godine reketiranja pojedinaca u vezi sa crnim listama međunarodne zajednice radi čega je protiv istoga (skupa sa još dva visokopozicionirana službenika Transparency International BiH) Tužilaštvu BiH bio podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za organizovani kriminal, prevare i iznude.
Prema iskazu njihovih žrtava, reketaši su izvlačili velike sume novca, varajući žrtve da ih mogu skinutu s crnih lista međunarodne zajednice ili, pak “pomoći” da ne budu uvršteni na njih. Jedan od optuženih iz navedene afere kako su u prevarama imali pomoć Nikice Gligorića iz Uprave za indirektno oporezivanje, koji je, takođe, tada bio i zvanično osumnjičen. Tvrdnje jednog od osumničenih podudarala se sa iskazima pojedinih žrtava prevare koji su pristali da daju novac da ne bi bili stavljeni na crne liste, kad su im, kao dokaz moći prevaranata, prestavljeni maloi poznati detalji o njihovim poslovnim aktivnostima, uključujući i njihove poreske kartice a kojim karticma je Nikica Gligorić, kao tadašnji zaposlenik Uprave, imao pristup, iako, navedena istraga nije rezurtila podizanjem optužnice, jasno je još 2007. godien ukazivala na moguću umješanost pojedinaca u najteža krivična djela.
Međutim, kako je to prethodno navedenoohrabruje činjenica da je Uprava tokom 2020. godine nakon anonimne dojave podnesene protiv istog službeika (Nikice Gligorića)provela procedure i ispitala navode iz iste, te nakon što je utvrdila osnovanost tih navoda, krenula u obračun sa kriminaliziranim elementima u vlastitim redovima. Na način da su protiv ovog službenika pokrenuta dva disciplinska postupka zbog niza teških povreda službenih dužnosti koji su rezultirali prestankom radnog odnosa. Paralelno sa pokrenutim disciplinskim postupcima je Tužilaštvu BiH dostavljen i izvještaj o počinjenu niza krivičnih djela iz Glave XIX Krivičnog zakona BiH (koruptivna krivična djela).
O Kakvoj smjelosti pomenutog bivčeg službeniak Uprave se radi govori činjenica da je u jednom od provedenih disciplinskih postupaka utvrđeno aktivna uključenost fiktivnog izvoza duhana iz BiH, a koji je imao za cilj da navodni izvoznik ostvari pravo na povrat akcize sadržane u tom “izvezenom” duhanu, kao i da ne izvrši obračun PDV-a u ukupnom iznosu od oko 250.000 KM. Da navedena prevara kojim slučajem nije na vrijeme osujećena od strane drugih službi Uprave, time bi za navedeni iznos bio direktno oštećen Budžet BiH. Međutim, navedena prevara sa povratom akcize je spriječena zahvaljujući savjesnom i trezvenom radu službenika Sektora za poreze i Sektora za provođenje propisa u Upravi, gdje je naknadnim provjerama, a koje su između ostalog obuhvatale i provjere ulaza navodnog duhana u Republiku Hrvatsku utvrđeno da navedena pošiljka nikad nije niti postojkala, te time niti izašla iz carinskog područja BIH što je jadan od dva elementarno zakonska preduslova za ostvarenja povrata akcize sadržane kod akciznih proizvoda koji su i stvarno izvezeni iz BiH.
Utvrđeno je da je u navedenoj prevari, između ostalih, aktivno učestvovao bivši službenik Uprave, Nikica Gligorić, koji je u tom momentu privremene bio raspoređen na mjestu Šefa Carinske ispostave Prijedor i to na način da je dana 14.02.2020. godine, u postopku izvoznog carinjenja akcizne robe – duhana po carinskoj prijavi EX-A od 14.02.2020. gonine za navodnog izvoznika – firmu iz Banja Luke (ime poznato redakciji), u svojstvu šefa CI Prijedor, direktnim učešćem u postupku i utjecajem na postupajućeg carinskog inspektora omogućio provođenje predmetnog postupla izvoznog carinjenja, iako je bio svjestan da Carinska ispostzava Prijedor ne može biti nadležna za prijem carinske prijave za izvoz akcizne robe od izvoznika sa sjedištem u Banjoj Luci, jer ista nije nadležna za nadzor nad mjstom u kojem je izvoznik registrovan ili u kojem se roba pakuje i tovari za izvoznu otpremu, na koji način je postupao suprotno odredbi člana 157. Zakona o carinskoj politici BiH. Pored navedenog utvrđeno je da je ovaj bivši službenik Uprave, kako bi omogućio provođenje postupka carinjenja navodnog duhaana na Carinskoj ispostavi Prijedor, bez osnova i opravdanog razloga, u informacionom sistemu Asycuda World isključio i onemogučio da dva od ukupno tri pregledača koji su u momentu spornog carinjenja bila angažovana u smjeni na ovoj ispostavi, budu odabrani za pregeled sporne pošiljke, odnosno da za eventualni pregled robe bude izabran jedini u tom momentu aktivni pregledač, a koji je njemu bio odani protiv kojega se za istu stavr takođe vodio disciplinski postupaku UIO (ime i detalji poznati redakciji).
Radi navedenog postupanja utvrđena je odgovornost Nikice Gligorića od strane prvostepene, tako i od strane drugostepene disciplinske komisije Uprave i istom je potvrđena izrečena mjera prestanka radnog odnosa, koja je i provedena u toku maja mjeseca 2021. godine donošenjem rješenja od strane Agencije za državnu službu BiH.
O kojem obimu zloupotreba službenog položaja ovog bivšeg službenika Uprave se radi govori i činjenica da je u momentu preuzimanja dužnosti od strane novog šefa Carinske ispostave Prijedor, koja ispostava organizacijski pripada Regionalnom centru Banja Luka, komisija koja je bila imenovana za primopredaju dužnosti, pronašla u radnom stolu kojega je koristio Nikica Gligorić, kao dotadažnji šef ove ispostave, čak 18 (osamnaest) primjeraka bjanko listova papira formata A4 ovjerenih službenim pečatom Uprave iz drugog Regionalnog centra, odnosno pečatom šefa Odsjeka za provođenje propisa Regionalnog centra Tuzla, na kojem radnom mjestu je ovaj službenik ranije bio raspoređen, radi čega je ptotiv njega u tom momentu bio pokrenut, te vođen i drugi disciplinski postupak. Rezultat i tog disciplinskog postupka je da je on proglašen odovornim za neovlašteno korištenje i zloupotrebu službenog pečata Uprave.
(boljabih.ba)
