Predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno je u ponedjeljak izjavio da je okončao “šest ratova” dok je promovirao svoju ideju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
Gradnja imidža mirotvoraca
Trump se posljednjih mjeseci nastoji prikazati kao globalni posrednik u miru i pritom gura svoju kandidaturu za Nobelovu nagradu za mir. Kritičari ga, međutim, podsjećaju na odluku da bombardira Iran, kao i na njegovu ulogu u krizama u Ukrajini i Pojasu Gaze.
Govoreći novinarima u ponedjeljak, Trump je nekoliko puta ponovio da je “zaustavio šest ratova” te dodao da bi Ukrajina i Rusija mogli biti njegov sedmi talav slučaj.
“Mislio sam da će ovo možda biti i najlakši”, rekao je Trump. U srpnju je tvrdio da je za vrijeme mandata gasio otprilike jedan rat mjesečno.
Što je stvarnost iza Trumpovih tvrdnji
Trump se doista može pohvaliti nekim privremenim ili djelomičnim sporazumima u šest konflikata, ako se računa i njegov prvi mandat.
Kada je Axios poslao Bijeloj kući popis sukoba na koje su se Trump i njegovi suradnici pozivali, kako bi potvrdili da se radi upravo o tih “šest”, glasnogovornik je potvrdio popis – i dodao još jedan.
No, dva od tih sukoba odnose se na njegov prvi mandat, a u jednom od njih (spor između Etiopije i Egipta) nikakav sporazum uopće nije potpisan. Osim toga, mnogi konflikti nisu u potpunosti riješeni, a ratovi u Ukrajini i Gazi i dalje traju unatoč Trumpovim obećanjima da će ih završiti.
Ipak, u prvim mjesecima svog drugog mandata Trump je postigao nekoliko diplomatskih pomaka.
Armenija i Azerbajdžan
U kolovozu su lideri Armenije i Azerbajdžana potpisali mirovni sporazum u Bijeloj kući. Dvije zemlje vode sukobe još od kasnih 1980-ih, a posljednji put ratovale su 2023., kada je Azerbajdžan zauzeo Nagorno-Karabah.
Dio analitičara sumnja da će ovaj dogovor osigurati dugoročnu stabilnost, no Trump je poručio da će dvije zemlje sada “dugo biti prijatelji”. Sporazum predviđa otvaranje velikog prometnog koridora između teritorija, a bit će nazvan “Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet”.
Iran i Rusija izrazili su nezadovoljstvo sporazumom, a Teheran je upozorio da Washington pokušava promijeniti geopolitičku ravnotežu u regiji.
Demokratska Republika Kongo i Ruanda
Kongo i Ruanda potpisali su u lipnju mirovni sporazum u Bijeloj kući, uz posredovanje SAD-a. Njihov višegodišnji sukob raselio je milijune ljudi i izazvao humanitarnu katastrofu.
“Od danas nasilje i razaranja prestaju, a cijela regija započinje novo poglavlje nade, prilike, sklada, prosperiteta i mira”, rekao je Trump prilikom potpisivanja.
No, situacija se brzo zakomplicirala jer su se vojska DR Konga i pobunjenici M23, koje podržava Ruanda, međusobno optužili za kršenje sporazuma.
Izrael i Iran
U lipnju je izbio 12-dnevni rat između Izraela i Irana, tijekom kojega je Trump naredio bombardiranje Irana, a zatim posredovao u prekidu vatre.
Kritičari smatraju da je sporno tvrditi kako je postigao mir jer su SAD bile aktivni sudionik sukoba. Bijela kuća ipak ističe da su napadi unazadili iranski nuklearni program i smanjili rizik od šireg rata.
Izrael, međutim, i dalje tvrdi da će ponovno napasti Iran ako Teheran obnovi nuklearni program. Trump kaže da želi nove pregovore o nuklearnom sporazumu, no zasad nema pomaka.
Indija i Pakistan
Nakon što je indijska vojska u svibnju izvela napade na ciljeve u Pakistanu, uslijed terorističkog napada u indijskom dijelu Kašmira, Trump je objavio “potpun i trenutačan prekid vatre”.
Tvrdio je da je pritisnuo obje zemlje preko trgovinskih odnosa sa SAD-om kako bi ih primorao na smirivanje. No Indija, koja odbija bilo kakvo vanjsko posredovanje u sporu oko Kašmira, u više je navrata zanijekala da je Trump imao ikakvu ulogu u prekidu vatre. Odnosi između New Delhija i Washingtona u međuvremenu su se dodatno zakomplicirali.
Kambodža i Tajland
Dvije zemlje dogovorile su bezuvjetno primirje u srpnju, nakon petodnevnih sukoba na granici u kojima je poginulo više desetaka ljudi, a tisuće su raseljene. Sporazum je potpisan u Maleziji nakon što je Trump zaprijetio da SAD neće sklapati trgovinske ugovore s nijednom od država.
Primirje je ubrzo stavljeno na kušnju jer su se obje strane međusobno optužile za nove napade. Kina je također pozvala Phnom Penh i Bangkok da riješe spor mirnim putem.
Egipat i Etiopija (prvi mandat)
Egipat i Etiopija već godinama pregovaraju oko Etiopske velike renesansne brane na Nilu. Kairo strahuje da će gradnja ugroziti njegovu opskrbu vodom.
Bijela kuća tvrdi da se Trumpovo posredovanje treba računati kao rješavanje sukoba, iako nije bilo rata niti je potpisan mirovni sporazum. Tijekom prvog mandata SAD je pokušao posredovati, no pregovori su propali, a Trump je djelomično obustavio pomoć Etiopiji.
Etiopija je optužila Trumpa da potiče rat kada je izjavio da će Egipat “na kraju dignuti branu u zrak”. Pregovori o korištenju vode i dalje traju, a Egipat optužuje Etiopiju da nema političke volje za dogovor.
Srbija i Kosovo (prvi mandat)
Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost, ali Srbija je i dalje ne priznaje. Trumpova administracija posredovala je 2020. u tzv. Washingtonskom sporazumu, kratkoročnom ekonomskom dogovoru između Beograda i Prištine.
Sukob, međutim, ostaje neriješen, a NATO posljednjih mjeseci upozorava obje strane da ubrzaju pregovore.
Ukrajinski izazov
Trump nastavlja inzistirati da bi mogao donijeti mir između Ukrajine i Rusije, unatoč tome što rat traje već 1271 dan i nakon što je nedavni njegov susret s Vladimirom Putinom na Aljasci završio bez dogovora o prekidu vatre.
U ponedjeljak u Bijeloj kući očekuje se novi sastanak Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i europskim saveznicima. Američki dužnosnici priznaju da je malo vjerojatnoda će taj susret rezultirati konačnim mirovnim sporazumom, dok se borbe u Ukrajini nastavljaju, prenosi Slobodna-Bosna.
(24sata.info)
