Informacioni sistem upravljanja otpadom FBiH (ISUO) je internetski bazirana platforma za, kako su objasnili, vođenje podataka o nastanku i kretanju otpada, kao i uvozu, proizvodnji i plasmanu proizvoda koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada, te svim akterima koji na bilo koji način učestvuju u sistemu.
Ovaj sistem je dio planiranog Informacionog sistema okoliša FBiH. Informacioni sistem upravljanja otpadom u funkciji je od 1. januara 2021. i to je bila prva izvještajna godina – u svakom pogledu zahtjevna, kako za obveznike, tako i za Fond kao administratora cijelog sistema.
Broj registrovanih korisnika sistema u narednim godinama se, kako su ukazali, konstantno povećavao, a time i obaveze Fonda u smislu edukacija, kontakata s obveznicima, uvida u podatke, kontrole, obrade i sl.
“Od tada do danas bilo je više od 80 radionica na kojima je edukaciju za rad u informacionom sistemu prošlo hiljadu obveznika izvještavanja (subjekata koji plasiraju proizvode, kao i onih koji produciraju i upravljaju otpadom) i korisnika sistema na svim nivoima – od državnog do lokalnog nivoa”, dodaju.
Uz podršku Programa razvoja Ujedinjenih nacija (UNDP), inače partnera Fonda koji je sufinansirao cjelokupni projekt je održano 25 radionica. Napomenuli su da je sistem posebno važan za entitetske institucije, kantone, općine i inspekcije.
Kao cilj su istakli da se ove institucije obuče za korištenje sistema kao svog jer im se njime omogućava praćenje kretanja svih vrsta otpada u svojoj nadležnosti, a bez potrebe da kreiraju vlastite sisteme.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je prošle godine donijelo izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom, u smislu krivičnih odredbi za neuključivanje u Informacioni sistem i izbjegavanje obaveze dostavljanja podataka u njega, što je već krajem 2024. i početkom ove godine rezultiralo, kako tvrde, povećanjem broja zahtjeva za registraciju i povećanjem unosa podataka u sistem.
“Ovim je podcrtana važnost ispunjavanja predmetne obaveze, kao i dat alat za rad inspekcije u ovom segmentu. Javnosti su dostupni podaci o svim registrovanim korisnicima i obveznicima sistema, o unijetim i registrovanim dozvolama, tipovi dozvola, matični podaci kao što je katalog otpada, postupci za reciklažu i odlaganje, opasna svojstva otpada te podaci o kretanjima otpada. Urađen je i prikaz deponija na mapi, a radi se i na pripremi lokacija svih reciklera i sakupljača otpada i njihovom prikazu na mapi”, objasnili su iz Fonda.
Nadalje, kako su naglasili, u javnom modulu se mogu vidjeti i podaci o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada (ambalaža u koju je upakovan proizvod, novi i polovni električni i elektronski proizvodi, nova i polovna vozila i gume, ulja i maziva, te baterije i akumulatori).
Jedan dio karakterističnih radionica (po tipu obveznika) je sniman i dostupan na javnom modulu pod sekcijom “multimedija”. Dostupna su i pisana uputstva i kratka videouputstva za svaki korak – od registracije i unosa općih podataka do unosa podataka o proizvodima i otpadu.
Na stranici se može vidjeti i trenutni broj registrovanih subjekata u ISUO-u, kao i broj registrovanih institucija i prijavljenih šifri otpada. Kako bi se moglo razumjeti o koliko velikom poduhvatu je riječ u FBiH, kako su istakli, dovoljno je reći da je kroz sistem do danas uneseno i obrađeno više od 100 hiljada dokumenata.
U Fondu za zaštitu okoliša FBiH se nadaju da će osiguranjem dostupnosti podataka javnosti kroz ISUOu poboljšati opće razumijevanje pitanja upravljanja otpadom, kao i ukazati na važnost ličnog doprinosa i učešća u poboljšanju sistema u svakoj sredini kroz pažljivo postupanje s otpadom i odvajanje iskoristivih komponenti.
Uvidom u podatke uočljivo je da se, kako su saopćili, posebno mora raditi na smanjenju produkcije otpada, što u najvećoj mjeri ovisi o svijesti svakog pojedinca, ali i odgovornosti svih privrednih subjekata.
(24sata.info)