FAO-v indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u maju 127,7 bodova i bio je za 0,8 posto niži nego u aprilu kada je bio dosegnuo najvišu vrijednost u tačno dvije godine.
U odnosu na prošlogodišnji maj cijene su bile više za šest posto.
Biljna ulja pojeftinila su u svibnju za 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, odražavajući pojačanu proizvodnju u zemljama jugoistočne Azije i slabiju potražnju u sektoru biogoriva, prenosi SEEbiz.
U odnosu na prošlogodišnji maj ulje je još uvijek osjetno skuplje, za čak 19,1 posto.
Osjetno je u maj pojeftinio i šećer, za 2,6 posto u odnosu na april, zbog neizvjesnih izgleda za svjetsku ekonomiju i zabrinutosti za potražnju u prehrambenoj industriji.
Oštro su pale i cijene žitarica, za 1,8 posto u aprilu, odražavajući znatno niže cijene kukuruza zbog dobrog uroda i visokih zaliha u Argentini i Brazilu i očekivanog rekordnog uroda u SAD-u.
Umjereno je pojeftinila i pšenica zbog prigušene svjetske potražnje i poboljšanih uvjeta za uzgoj na sjevernoj hemisferi. Kišne padaline prema kraju svibnja ublažile su rizik suše u pojedinim dijelovima Europe, te u crnomorskoj regiji i u SAD-u.
Najoštrije je pak u maju poskupjelo meso, prema padu indeksa za 1,3 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u aprilu. Snažno poskupljenje govedine, ovčetine i svinjetine prevagnulo je nad nižim cijenama peradi zbog viškova u Brazilu nakon što su zemlje širom svijeta zabranile uvoz nakon pojave ptičje gripe.
Mliječni proizvodi poskupjeli su pak u maju za 0,8 posto, zahvaljujući snažnoj potražnji u Aziji koja je podigla cijene maslaca na najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke.
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je procijenio da globalna proizvodnja žitarica u 2024. iznosila 2,853 milijardi tona, što bi značilo da se više-manje zadržala na razini iz 2023. godine.
U 2025. trebala bi dosegnuti 2,911 milijardi tona, najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke. Najviše bi trebala porasti proizvodnja kukuruza, a najblaže proizvodnja pšenice, procjenjuju u agenciji.
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025/2026. po njihovim procjenama porasti za 0,8 posto, na 2,898 milijardi tona, uz snažniji rast u prehrambenoj industriji, za 0,9 posto. U sektoru stočne hrane trebala bi porasti za 0,5 posto.
Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktualne sezone u julu biti niže za dva posto nego na njezinom početku i kliznuti na 865 miliona tona. Do kraja nove sezone 2025/2026. trebale bi se blago oporaviti i dosegnuti 873,6 miliona tona.
Trenutne prognoze signaliziraju stabilnu opskrbu i u predstojećoj sezoni, naglašavaju u FAO-u.
I svjetska trgovina žitaricama trebala bi se oporaviti u novoj sezoni, predviđaju, i porasti za 1,9 posto, na 487,1 milion tona. Podaci za 2024./2025. pokazuju njezin pad za gotovo sedam posto, na 478,6 miliona tona, zbog slabije potražnje u Kini.
(24sata.info)