ELG21/Pixabay

Realni prihodi domaćinstava nastavljaju da se poboljšavaju u evrozoni, podstičući potražnju i podižući cijene u skoro svim državama članicama, piše Euronews.

Jedini izuzetak je Francuska, gdje se očekuje pad cijena zbog nategnute pristupačnosti i političke neizvjesnosti koja se ne može nadoknaditi efektom povećanja cijena ograničene ponude i nižih stopa u zemlji.

Međutim, očekuje se da će tempo pada biti sporiji nego prošle godine i da će cijene potencijalno početi da rastu 2026. godine, navodi se u izvještaju.

I u Holandiji se očekuje da će porast cijena usporiti sa 13 odsto na između osam i 10 odsto u 2025. godini i između šest i osam odsto u 2026.

Ovo je i dalje jedan od najbržih nivoa rasta na globalnom nivou, uglavnom vođen nedovoljno raspoloživih kuća, ponuda je ograničena zbog povećanih troškova materijala i rada.

S druge strane, broj stanovnika raste, a domaćinstva su sve manja, što povećava potražnju. Vladini programi za podršku kupcima koji prvi put kupuju mogli bi dodatno povećati potražnju, ali se očekuje da će stroža fiskalna politika ograničiti rast kupovne moći u zemlji.

U drugim dijelovima Evrope, očekuje se da će se rast cijena ubrzati u Njemačkoj i Španiji, dok će u Danskoj ostati stabilan.

U Španiji se očekuje da će kuće koštati između četiri i šest odsto više u 2025. nego u 2024., a očekuje se da će cijene dalje rasti za između pet i sedam odsto u 2026. Potražnja je podstaknuta rastućim povjerenjem potrošača kao rezultatom pada kamatnih stopa kao kao i niža inflacija. U međuvremenu, još uvijek se ne gradi dovoljno novih kuća, a nove kuće pokrivaju samo polovinu formiranja novih domaćinstava, navodi se u izvještaju, prenosi Euronews.

U Njemačkoj se očekuje da će rast cijena stanova biti između dva i četiri odsto za 2025. i 2026. godinu, što je povećanje od 1,5 odsto procjena Fitch-a za 2024.

S jedne strane, očekuje se da će umjereni rast plata ograničiti pristupačnost, dok, sa s druge strane, kontinuirano povećanje zakupnina čini kupovinu privlačnijom, podržavajući potražnju, navodi se u izvještaju.

U Velikoj Britaniji, Fitch takođe očekuje skroman rast cijena nekretnina od između dva i četiri odsto u 2025. i 2026. godini, podstaknut nižim kamatnim stopama na hipoteke, pošto su zajmodavci već odredili kamatne stope od 3,5 odsto u 2025. i podržane snažnom radnom snagom.

U Danskoj, niže kamatne stope i umjereni rast raspoloživog dohotka poguraće cijene na više za dva do četiri odsto u 2025. i 2026. godini, navodi Fitch.

Očekuje se da će cijene kuća u Italiji porasti između 0,5 odsto i 2,5 odsto tokom 2025. i 2026. godine, zbog hlađenja potražnje, uglavnom zbog visokih stopa na hipoteke.

“Očekujemo da će se stope na hipoteke smanjiti na 2,5 odsto u naredne dve godine, ali će ostati znatno više od nivoa prije 2022. godine”, navodi Fič u svom izvještaju.

U međuvremenu, ponuda je ograničena brojem građevinskih dozvola koje se smanjuju, tako da većina prelaza uključuje zastarjele nekretnine, što rezultira manjim rastom od novih kuća.

Euronews navodi da se očekuje da će ponuda ostati niska u poređenju sa potražnjom u zemljama u izvještaju zbog visokih troškova zemljišta, rada i materijala u kombinaciji sa povišenim stopama zaduživanja za manje građevinare i regulatornim ograničenjima.

U međuvremenu, potražnja je dodatno pojačana opadajućim stopama, niskom i stabilnom nezaposlenošću, rastom raspoloživog prihoda domaćinstava i formiranjem novih domaćinstava.

Fitch očekuje da će stope na hipoteke biti slične stopama na kraju 2024. ili niže u većini zemalja u naredne dvije godine, što će pomoći priuštivosti.

Razmišljanja o klimatskim promjenama, posebno poplavama, mogu uticati na cijene, dok će propisi EU koji naglašavaju prakse održive gradnje takođe uticati na troškove kuća.

Energetski efikasni domovi će vjerovatno imati veću potražnju zbog visokih troškova energije čak i dok cijene mogu pasti. Neke banke u Evropi nude različite uslove kreditiranja na osnovu kategorije sertifikata o energetskim performansama, navodi se u izvještaju.

Prema Fitchu, rast cijena stanova mogao bi biti brži od njihove prognoze ako se ekonomski prihodi i prihodi domaćinstava pokažu jačim od očekivanog. Takođe, ako smanjenje stope centralne banke bude veće nego što se očekivalo, to bi moglo dovesti više kupaca na tržište, što bi dodatno podstaklo rast cijena.

S druge strane, lošiji ekonomski uslovi od očekivanog mogli bi da dovedu do veće nezaposlenosti i nižeg realnog dohotka koji narušava tražnju. A ako inflacija ponovo poraste, centralne banke bi mogle da preokrenu svoju politiku ublažavanja ograničavajući kapacitet zaduživanja stanovništva.

Rastući troškovi osiguranja, troškovi održavanja, a u nekim slučajevima i veći porezi na imovinu, takođe mogu udaljiti mnoge potencijalne kupce od tržišta nekretnina, navodi se u izvještaju.

(24sata.info)