Turska će, prema svemu sudeći, biti isključena iz planirane stabilizacijske misije u Pojasu Gaze, u kojoj bi trebalo učestvovati oko 5.000 vojnika. Ova odluka uslijedila je nakon što je Izrael jasno poručio da ne želi tursko učešće u operaciji, piše avaz.
Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) izjavio je da je „uslov za formiranje multinacionalne snage to da Izrael bude zadovoljan njenim nacionalnim sastavom“. Zadatak te snage, po njegovim riječima, bit će sprječavanje sigurnosnog vakuuma u Gazi nakon početka obnove.
Turska je ponudila da pošalje svoje trupe, ali su izraelski izvori potvrdili da je Izrael takvu ponudu odbio. Odnosi između Ankare i Tel Aviva već su godinama napeti, posebno zbog suprotstavljenih stavova o Siriji, dok izraelska vlada turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdoğan) smatra „prebliskim Muslimanskoj braći i Hamasu“.
Ipak, odluka o isključivanju Turske izazvala je kontroverze. Ankara je, naime, jedan od garanata tzv. Trampovog mirovnog sporazuma s 20 tačaka, a posjeduje i jednu od najspremnijih vojski u regionu.
Prema diplomatskim izvorima, misiju će najvjerovatnije predvoditi Egipat, dok se očekuje i učešće Indonezije te Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ove zemlje zagovaraju da misija dobije mandat Vijeća sigurnosti UN-a, iako formalno neće djelovati pod okriljem Ujedinjenih nacija.
Snaga će blisko sarađivati s američkom vojnom jedinicom Centar za civilno-vojnu koordinaciju (Civil-Military Coordination Centre – CMCC), koja je smještena u izraelskom gradu Kirjat Gat (Kiryat Gat). Ovu jedinicu, u kojoj rade i savjetnici iz Velike Britanije, Francuske, Jordana i Emirata, u utorak je zvanično otvorio američki potpredsjednik Džej Di Vans (JD Vance). CMCC će, osim vojne koordinacije, imati i ulogu u raspodjeli humanitarne pomoći Gazi, iako su granični prelazi i dalje zatvoreni.
Uspostava vlade
Misija bi trebala preuzeti razoružanje Hamasa i obezbijediti uspostavu prelazne palestinske vlade. Međutim, formiranje te vlade i dalje je predmet pregovora. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) već je izjavio da Palestinska uprava neće imati nikakvu ulogu u poslijeratnoj Gazi.
Istovremeno, palestinske frakcije — uključujući Hamas i Fatah — postigle su u Kairu dogovor o formiranju „privremenog komiteta nezavisnih stručnjaka“ koji će upravljati osnovnim službama i javnim životom u Gazi.
U međuvremenu, turski tim za upravljanje katastrofama AFAD, koji broji 81 člana i opremljen je psima tragačima te uređajima za detekciju preživjelih, i dalje čeka izraelsku dozvolu da uđe u Gazu iz Egipta.
Predsjednik Erdogan izjavio je u petak da „Sjedinjene Američke Države moraju učiniti više da natjeraju Izrael da poštuje svoje obaveze iz Trampovog mirovnog plana“, uključujući moguće sankcije i zabranu prodaje oružja.
“Podružnica Hamasa”
S druge strane, Rubio je poručio da „nema mjesta za agenciju UNRWA u Gazi“, nazvavši je „podružnicom Hamasa“. Njegove riječi izazvale su brojne reakcije u Evropi i Ujedinjenim nacijama, kao i na Međunarodnom sudu pravde (International Court of Justice – ICJ), koji je ove sedmice presudio da UNRWA ostaje „nezamjenjiv kanal za dostavu humanitarne pomoći“. Sud je također naveo da Izrael nije dostavio dokaze da je agencija „nepovratno infiltrirana od strane Hamasa“.
Zajedničko američko-izraelsko protivljenje UNRWA-i otvorilo je dilemu, s obzirom na to da Trampov plan predviđa ulogu Ujedinjenih nacija u distribuciji pomoći, ali istovremeno isključuje upravo UNRWA-u — glavnu agenciju za tu svrhu.
Norveška, koja je prošle godine inicirala rezoluciju na Generalnoj skupštini UN-a na osnovu koje je ICJ dao mišljenje, sada priprema novi prijedlog kojim bi se Izrael obavezao da omogući slobodan ulazak humanitarne pomoći u Gazu. Prema dogovoru iz Trumpovog plana, u Gazu je svakodnevno trebalo ulaziti 600 kamiona s pomoći, dok ih trenutno prolazi tek oko 89 — što je samo 14 posto planiranog.
UNRWA optužila Izrael
U saopštenju UNRWA je optužila Izrael navodeći: „Od početka rata u Gazi, i okupirana Zapadna obala, uključujući Istočni Jerusalem, svjedoči o naglom porastu nasilja. Porodice žive u strahu i neizvjesnosti. Nezakonita aneksija Zapadne obale mora prestati. Budućnost Gaze i Zapadne obale je zajednička.“
Šef UN-ove humanitarne agencije OCHA, Tom Flečer (Tom Fletcher), nakon posjete Gazi rekao je:
– Imao sam osjećaj kao da prolazim kroz ruševine Hirošime, Staljingrada ili Drezdena.“
Na kraju, Hamas je u petak saopštio da je „dobio jasna uvjeravanja od posrednika da je rat faktički okončan“, te je zajedno s Fatahom potpisao sporazum o formiranju prelaznog upravnog tijela koje će, uz podršku arapskih zemalja i međunarodnih organizacija, upravljati osnovnim poslovima u Gazi.
(24sata.info)
