Dva evropska zvaničnika izjavila su za Financial Times da su razgovori s Trumpovim timom u posljednjim sedmicama pokazali da još uvijek nisu odlučili kako riješiti konflikt te da će podrška Ukrajini biti nastavljena i nakon inauguracije novog američkog predsjednika 20. januara, piše Financial Times.
“Cijeli (Trumpov) tim je opsjednut snagom i pokazivanjem snage, pa preispituju pristup prema Ukrajini”, rekao je jedan od zvaničnika.
Nova administracija također je oprezna u pogledu poređenja s katastrofalnim povlačenjem SAD-a iz Afganistana tokom mandata Joea Bidena, što je nešto što Trumpov tim ne želi da se ponovi u Ukrajini, dodao je zvaničnik.
Trump je ranije ove sedmice izjavio da je “šest mjeseci” realističniji rok za okončanje rata. Njegov izaslanik za rat u Ukrajini, Keith Kellogg, izjavio je u srijedu za Fox News da je cilj zaustaviti konflikt u roku od “100 dana”.
“Volio bih postaviti cilj na ličnom i profesionalnom nivou — odredio bih ga na 100 dana i radio na tome da se situacija što prije vrati unazad. I pronaći način da to postignemo u bliskoj budućnosti, kako bismo osigurali da je rješenje čvrsto, održivo i da rat završi, kako bismo zaustavili krvoproliće”, rekao je Kellogg za Fox News kada su ga pitali o mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Evropski lideri i zvaničnici nastojali su uvjeriti Trumpa i njegov tim da je nastavak američke vojne pomoći ključan kako bi Kijev bio u jačoj poziciji za mirovne pregovore i kako bi se Moskva privela za pregovarački sto, gotovo tri godine nakon što je Rusija pokrenula svoju opsežnu invaziju.
Francuski zvaničnici izjavili su prošlog mjeseca da jačanje pozicije Ukrajine na bojnom polju znači zaustavljanje ruskog napredovanja na istoku zemlje, jer pregovora neće biti ako Moskva nastavi zauzimati teritorije.
Kontinuirana vojna podrška Washingtona ključna je za odbranu Ukrajine, iako su evropske zemlje također doprinijele naoružanjem i značajnom finansijskom podrškom Kijevu, prenosi Klix.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni, koja se prošle sedmice sastala s Trumpom u njegovom odmaralištu Mar-a-Lago, isključila je mogućnost da Washington “napusti” Ukrajinu.
“Ne vidim američko povlačenje”, rekla je na konferenciji za novinare u četvrtak, dodajući da se Trump pokazao sposobnim kombinirati diplomatiju i odvraćanje. “Što se tiče mira, Trump bi mogao biti neko ko ide ka rješenju, ali ne mislim da to znači napuštanje Ukrajine”.
Meloni je izjavila da Ukrajina mora dobiti konkretne sigurnosne garancije kao dio bilo kakvog mogućeg diplomatskog sporazuma za okončanje aktivnog sukoba.
“Sigurnosne garancije su temeljne ako zaista želimo mir u Ukrajini. Svi znamo da je Rusija u prošlosti kršila sporazume koje je potpisala. Bez sigurnosnih garancija, ne možemo biti sigurni da se to neće ponoviti”, kazala je Meloni.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nastoji uvjeriti Washington i ostale NATO saveznike da te sigurnosne garancije ukorijene u konkretan vremenski okvir za pridruživanje njegove zemlje američki predvođenom savezu. Međutim, i Biden i Trump izrazili su nevoljkost da podrže takav korak, kao i neki evropski lideri, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, u međuvremenu, predložio je da evropske trupe budu raspoređene u Ukrajinu kako bi osigurale da Rusija ponovo ne napadne — ideja koja također nema jednoglasnu podršku u Evropi.
Mir kroz “snagu”
Ruski predsjednik Vladimir Putin bi “pozdravio” bilo kakav pristup od strane Trumpa i bio je spreman na “dijalog” sa SAD-om, saopćio je Kremlj u četvrtak.
Putinov glavni cilj u bilo kakvim pregovorima bio bi stvaranje novih sigurnosnih sporazuma koji bi osigurali da Ukrajina nikada ne postane članica NATO-a i da se savez predvođen SAD-om povuče s nekih istočnih položaja, prema bivšem visokom zvaničniku Kremlja i još jednoj osobi koja je o tome razgovarala s ruskim predsjednikom.
“Želi promijeniti pravila međunarodnog poretka kako bi osigurao da nema prijetnji Rusiji. Veoma je zabrinut za to kako će svijet izgledati nakon rata. Trump ionako želi vratiti NATO unazad. Svijet se mijenja, sve je moguće”, rekao je bivši visoki zvaničnik Kremlja za Financial Times.
Zapadni zvaničnici, uključujući generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, nastojali su naglasiti važnost toga da Trump osigura “mir kroz snagu” u Ukrajini i izbjegne poraz Kijeva koji bi osnažio Putina i njegove saveznike u Kini, Iranu i Sjevernoj Koreji.
“Ne možemo imati situaciju u kojoj (sjevernokorejski lider) Kim Jong Un, ruski lider i (kineski predsjednik) Xi Jinping, kao i Iran, slave jer smo postigli dogovor koji nije dobar za Ukrajinu, jer bi to dugoročno predstavljalo ozbiljnu sigurnosnu prijetnju ne samo za Evropu, već i za SAD”, rekao je Rutte za Financial Times prošlog mjeseca.
(24sata.info)
