Donald Trump - Reueters

Prvi put je naznačio namjeru da kupi Grenland 2019., tokom svog prvog predsjedničkog mandata, ali ove je sedmice otišao dalje, odbivši isključiti mogućnost da ekonomska ili vojna sila preuzme kontrolu nad njim.

Danski i evropski dužnosnici negativno su odgovorili rekavši da Grenland nije na prodaju i da se njegova teritorijalna cjelovitost mora očuvati.

Pa kako bi se mogla odigrati ova neobična situacija, s dva NATO saveznika u sukobu oko golemog teritorija koji je 80% prekriven ledom, ali ima znatna neiskorištena mineralna bogatstva?

I kako bi težnje za neovisnošću među stanovništvom Grenlanda od 56.000, pod danskom kontrolom 300 godina, mogle utjecati na konačni ishod?

BBC je objavio četiri moguća scenarija za budućnost Grenlanda.

Trump gubi interes, ništa se ne događa

Postoje spekulacije da je Trumpov potez samo hvalisanje, potez da se natjera Danska da pojača sigurnost Grenlanda suočen s prijetnjom Rusije i Kine koje traže utjecaj u regiji.

Prošlog mjeseca Danska je najavila novi vojni paket od 1,5 milijardi dolara za Arktik. Bila je pripremljena prije Trumpovih izjava, ali je objavu samo nekoliko sati nakon njih danski ministar odbrane opisao kao “ironiju sudbine”.

“Ono što je bilo važno u onome što je Trump rekao je da Danska mora ispuniti svoje obveze na Arktiku ili mora dopustiti SAD da to učini”, kaže Elisabet Svane, glavni politički dopisnik lista Politiken.

Marc Jacobsen, vanredni profesor na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu, smatra da se radi o slučaju da se Trump “pozicionira prije stupanja na dužnost”, dok Grenland koristi priliku za stjecanje većeg međunarodnog autoriteta, kao važnog koraka prema neovisnosti.

Dakle, čak i ako bi Trump sada izgubio zanimanje za Grenland, što profesor Jacobsen smatra najvjerovatnijim scenarijem, on je sigurno stavio u središte pozornosti to pitanje.

Ali neovisnost Grenlanda je na dnevnom redu već mnogo godina, a neki kažu da bi rasprava mogla ići i u suprotnom smjeru.

“Primijetio sam da je u posljednjih nekoliko dana grenlandski premijer smireniji u svojim komentarima – tj. da, želimo neovisnost, ali na duge staze”, kaže Svane.

Grenland glasa za neovisnost, traži bliže veze sa SAD

Na Grenlandu postoji opći konsenzus da će se neovisnost na kraju dogoditi, a također da će je Danska prihvatiti i ratificirati ako Grenland glasa za nju.

Međutim, također je malo vjerovatno da bi Grenland glasao za neovisnost osim ako se njegovim građanima ne daju garancije da mogu zadržati subvencije koje trenutačno dobivaju od Danske za plaćanje stvari poput zdravstvene skrbi i sistema socijalne skrbi.

“Premijer Grenlanda možda je sada u napadu, ali u slučaju da doista raspiše referendum, trebat će mu neka vrsta uvjerljivog narativa o tome kako spasiti grenlandsku privredu i sistem socijalne skrbi”,kaže Ulrik Gad, viši istraživač na Danski institut za međunarodne studije, rekao je za BBC.

Jedan od mogućih sljedećih koraka je slobodna asocijacija – nešto poput SAD s pacifičkim državama Maršalovim otocima, Mikronezijom i Palauom.

Danska se prije protivila ovom statusu i za Grenland i za Farske otoke, ali prema Gadu, trenutna premijerka Mette Frederiksen nije kategorički protiv toga, prenosi Raport.

“Dansko razumijevanje grenlandskog historijskog iskustva puno je bolje nego što je bilo prije 20 godina”, kaže on, a Danska prihvaća kolonijalnu odgovornost.

Nedavne rasprave “mogle bi uvjeriti Frederiksena da kaže – bolje je zadržati Dansku na Arktiku, zadržati neku vrstu veze s Grenlandom, čak i ako je labavija”, dodaje.

No čak i ako se Grenland uspije riješiti Danske, posljednjih je godina postalo jasno da se ne može riješiti SAD. Amerikanci zapravo nikada nisu otišli nakon što su preuzeli kontrolu nad otokom u Drugom svjetskom ratu i smatraju ga vitalnim za svoju sigurnost.

Sporazum iz 1951. potvrdio je osnovni suverenitet Danske nad otokom, ali je, zapravo, dao SAD što god želi.

Gad je rekao da su službenici Grenlanda bili u kontaktu s posljednje dvije američke administracije o ulozi Washingtona.

“Sada znaju da SAD nikada neće otići”, rekao je.

Trump pojačava ekonomski pritisak

Bilo je špekulacija da je Trumpova ekonomska retorika potencijalno najveća prijetnja Danskoj – s drastičnim povećanjem carina na dansku, ili čak EU robu, od strane SAD, prisiljavajući Dansku na neku vrstu ustupaka u vezi s Grenlandom.

Profesor Jacobsen kaže da su se danske vlade pripremale za to, i to ne samo zbog arktičkog teritorija.

Trump je prijetio univerzalnim carinama od 10% na sav uvoz iz SAD što bi, između ostalog, moglo značajno poremetiti evropski rast, a neke danske i druge evropske firme sada razmišljaju o postavljanju proizvodnih baza u SAD.

Moguće opcije za podizanje carina uključuju pozivanje na Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA) iz 1977., rekao je Benjamin Cote iz međunarodne pravne kompanije Pillsbury za web stranicu MarketWatch.

Farmaceutika je jedna od glavnih danskih industrija koje bi to moglo utjecati. SAD dobiva proizvode kao što su slušna pomagala i većinu inzulina iz Danske, kao i lijek za dijabetes Ozempic, koji proizvodi danska firma Novo Nordisk.

Analitičari kažu da skok cijena koji bi proizašao iz ovih mjera ne bi naišao na naklonost američke javnosti.

Trump napada Grenland

“Nuklearna opcija” se čini nategnutom, ali s obzirom da Trump nije isključio vojnu akciju, mora se razmotriti.

U biti, za SAD ne bi bilo teško preuzeti kontrolu, s obzirom na to da već imaju baze i dosta vojnika na Grenlandu.

“SAD već ima de facto kontrolu”, kaže profesor Jacobsen, dodajući da su se Trumpove primjedbe činile loše informiranima i da nije razumio smisao istih.

Uz to, svaka upotreba vojne sile od strane Washingtona stvorila bi međunarodni incident.

“Ako napadnu Grenland, izvršit će invaziju na NATO”, kaže Svane. “Dakle, tu staje. Članak 5 bi se morao pokrenuti. A ako zemlja NATO-a napadne NATO, tada nema NATO-a.”

Gad kaže da Trump zvuči kao kineski predsjednik Xi Jinping koji govori o Tajvanu ili ruski Vladimir Putin kada govori o Ukrajini.

“On kaže da je legitimno da uzmemo ovaj komad zemlje”, ističe on. “Ako ga shvatimo stvarno ozbiljno, ovo je loš znak za cijeli zapadni savez.”

(24sata.info)