Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, razmatra mogućnost pridruživanja izraelskim udarima na iranske nuklearne lokacije, dok se sukob nastavlja šesti dan, a retorika između svih strana se zaoštrava.
Američki udari bi mogli uključivati korištenje superiornog oružja za gađanje podzemnog nuklearnog postrojenja u Fordu, prema pet izvora koji su razgovarali s američkim partnerom BBC-ja, CBS Newsom. Predsjednik se sastao sa svojim timom za nacionalnu sigurnost u utorak kako bi razgovarali o sljedećim koracima. Izrael i Iran razmijenili su smrtonosne udare od petka. Analitičari kažu da Trumpovi komentari sugerišu spremnost da se pridruži Izraelcima, uprkos njegovom ranijem pozivu na deeskalaciju i glasnoj podršci diplomatskom rješenju za ograničavanje iranskog nuklearnog istraživanja, piše BBC.
Trump je pokazao sve veću frustraciju zbog percipiranog nedostatka napretka u osiguravanju novog sporazuma koji bi bio usmjeren na sprječavanje Irana da izgradi nuklearno oružje. On se povukao iz prethodnog sporazuma s Iranom tokom svog prvog mandata. U objavi na društvenim mrežama u utorak, Trump je zaprijetio iranskom vrhovnom vođi Aliju Hameneiju i rekao da SAD zna gdje se on nalazi. “On je laka meta, ali je tamo siguran”, napisao je Trump. “Nećemo ga ‘ukloniti’ (ubiti!), barem ne zasad. Ali ne želimo rakete ispaljene na civile, ili američke vojnike. Naše strpljenje se bliži kraju.” Druga objava od Trumpa jednostavno je glasila: “BEZUSLOVNA PREDAJA!”
U srijedu je iranski vrhovni vođa direktno odgovorio na komentare i rekao da se zemlja nikada neće predati. “Bilo koji oblik američke vojne intervencije nesumnjivo će biti dočekan s nepopravljivom štetom”, rekao je Hamenei. “Mudri ljudi koji poznaju Iran, njegov narod i njegovu historiju nikada ne razgovaraju s ovom nacijom jezikom prijetnji, jer Iranci nisu oni koji se predaju”, dodao je. SAD je insistirao da Iran mora ukinuti obogaćivanje uranijuma kako bi se spriječilo da zemlja razvije nuklearno oružje – iako Iran insistira da su njegove nuklearne aktivnosti u potpunosti mirne.
Trumpova dilema i razmještanje snaga
Trump se povukao iz prethodnog nuklearnog sporazuma između Irana i pet drugih svjetskih sila 2018. godine. Nakon povratka na dužnost, poslao je pregovarače da pokušaju postići novi sporazum s bliskoistočnom nacijom, ali bez proboja. Čini se da se Trump posljednjih dana ohladio od tradicionalne diplomatije. U utorak, dok se vraćao u SAD sa samita G7 u Kanadi, rekao je da “nije previše raspoložen za pregovore s Iranom”. Trumpov frustrirani jezik implicirao je je da prelazi prag koji će biti “vrlo teško povratiti”, rekao je profesor Amnon Aran, izraelski stručnjak za vanjsku politiku, za BBC Radio 5 Live. “Definitivno smo najbliže ulasku SAD u sukob otkako je počeo”, dodao je.
Drugi stručnjaci sugerisali su da bi Trump mogao biti prisiljen na akciju. Bivši izraelski ambasador u SAD-u, Michael Oren, spekulisao je da predsjednik ne bi imao drugog izbora osim da interveniše ako Iran napadne američki brod ili bazu. Međutim, takav napad bi mogao biti i iranska taktika da podstakne Trumpa da pritisne Izrael da pregovara o prekidu borbi, rekao je gospodin Oren za BBC Radio 4’s Today program. Trump je novinarima po povratku sa G7 samita rekao da je njegov cilj “kraj, pravi kraj, a ne prekid vatre”. Njegovi komentari uslijedili su samo nekoliko sati nakon što se pridružio drugim liderima Zapadnog saveza u izdavanju saopćenja koje je pozivalo na deeskalaciju na Bliskom istoku.
Zabrinutost i neslaganja unutar administracije
Trump je rano napustio samit kako bi odgovorio na krizu iz Washingtona, prije nego što je niz izjava ostavio posmatrače nejasnima kojim bi putem mogao krenuti. Poruka koja je pozivala Irance da evakuišu Teheran slično je izazvala val spekulacija, kao i anksioznost u samom iranskom glavnom gradu. Američki ministar odbrane Pete Hegseth ranije je najavio “razmještanje dodatnih sposobnosti” na Bliski istok kako bi se poboljšala “odbrambena pozicija” Pentagona, uprkos poricanju američkih zvaničnika u to vrijeme da se pridružuju vojnoj akciji.
Najmanje 30 američkih vojnih aviona prebačeno je iz baza u Americi u Evropu u posljednja tri dana, pokazali su podaci o praćenju letova koje je pregledao BBC Verify. Nije bilo jasno da li su američki pokreti bili direktno povezani s izraelsko-iranskim sukobom, ali jedan stručnjak rekao je da su letovi tankera “izuzetno neobični”. Drugi stručnjak rekao je da bi pokreti mogli biti dio šire politike “strateške dvosmislenosti” koja je usmjerena na utjecaj na Iran da učini ustupke. Uključivanje u izraelsku vojnu akciju ne dobija punu saglasnost Trumpovih najbližih savjetnika, izvijestio je CBS. Ali neslagajući glasovi nisu izlazili u javnost.
Trumpova dilema i stanje na terenu
Postoji i širok spektar mišljenja unutar Trumpove baze pristalica. Republikanac se kandidirao za reizbor na temelju toga da će razriješiti Ameriku sukoba u inostranstvu, i ranije je kritizirao američku intervenciju na Bliskom istoku. Trumpova iranska dilema izlaže gorku podjelu među Maga vjernicima. Po pitanju sposobnosti Irana da izgradi nuklearno oružje, čini se da postoji različita procjena Trumpa i njegove direktorice nacionalne obavještajne službe, Tulsi Gabbard.
Upitan u utorak o Gabbardinoj ranijoj sugestiji da Iran ne radi na nuklearnoj bojevoj glavi, Trump je odgovorio: “Nije me briga šta je rekla. Mislim da su bili vrlo blizu da je imaju.” Savjetnici i Trumpa i Gabbard kasnije su negirali da se par ne slaže po tom pitanju. Nije bilo smrtnih slučajeva tokom noći s utorka na srijedu u Izraelu od iranskih raketnih napada. Više od 50 izraelskih borbenih aviona izvelo je operacije u Iranu tokom noći, s udarima na iransko postrojenje za centrifuge, postrojenje za proizvodnju projektila u blizini Teherana i univerzitet koji je povezan s Iranskom revolucionarnom gardom. Izrael je glavni partner Amerike na Bliskom istoku, a Trump je nastavio podržavati izraelskog premijera Benjamina Netanyahua usred široke međunarodne osude izraelskih vojnih akcija u Gazi nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
(24sata.info)
