U nedjelju, 15. septembra 2019. svečano je proslavljena 130. godišnjica posvete katedrale Srca Isusova u Sarajevu koja je bila na blagdan Uzvišenja sv. Križa, 14. septembra 1889. godine.

Nakon što se, zajedno sa svojim domaćinom kardinalom Vinkom Puljićem, nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim, pomolio pokraj groba graditelja katedrale Josipa Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa koji je sahranjen u dnu prve među stolnim crkava u Vrhbosanskoj metropoliji, svečano Misno slavlje predvodio je na hrvatskom jeziku bivši dugogodišnji sekretar sv. Ivana Pavla II. kardinal Stanislaw Dziwisz iz poljskog grada Krakova.

Kardinal Vinko Puljić uputio je riječi srdačne dobrodošlice kardinalu Dziwiszu podsjećajući da je, kao sekretar sv. pape Ivana Pavla II. već molio u sarajevskoj katedrali, 12. i 13. aprila 1997. tokom Papinog pastirskog pohoda Sarajevu i BiH.

Istaknuo je da o tom pohodu, kao i o neostvarenom pohodu pape Ivana Pavla II. Sarajevu 8. septembra ratne 1994. godine, svjedoči svjetiljka mira koju je 1997. godine donio i koja se nalazi u prezbiteriju katedrale.

Započinjući Misno slavlje kardinal Dziwisz izrazio je radost što su na Misno slavlje došli poljski vojnici koji djeluju u sklopu mirovne misije u BiH i poljski hodočasnici te nadomjestili dio domaćih vjernika koji, zbog blokade grada, nisu mogli doći do katedrale.

U prigodnoj propovijedi, koju je u uvodnom i završnom dijelu izrekao na hrvatskom jeziku, a većinu pročitao monsinjor Pavo Jurišić, kardinal Dziwisz srdačno je zahvalio, kako govori, svom bratu kardinalu Vinku Puljiću što ga je pozvao u Sarajevo na zajedničku molitvu u povodu 130. godišnjice posvete ove katedrale posvećene Presvetom Srcu Isusovu.

“Donosim vam dar molitve krakovske Crkve koja je sveopćoj Crkvi darovala papu Ivana Pavla II. Donosim vam dar molitve s groba svetog Stanislava, biskupa i mučenika iz 11. stoljeća, zaštitnika ćudoređa u mojoj Domovini kao i s groba svete sestre Faustine koja je u prošlom stoljeću podsjetila Crkvu na istinu o Božjemu milosrđu u kojem je naša jedina nada i spasenje. Veliku sam milost primio u svom životu. Proveo sam 12 godina kao lični sekretar, bio sam u službi kardinala Karola Wojtyle, krakovskog nadbiskupa i metropolita. Tu istu službu nastavio sam vršiti uz njega sljedećih 27 godina u Vatikanu kada je postao biskup Rima i nasljednik svetoga Petra. Gledao sam kako je taj pastir slavenskog roda širio prostranstva svoga srca da bi u njemu svoje mjesto mogli naći svi narodi, kulture i jezici. Vidio sam kako su Sarajevo i čitava BiH našli posebno mjesto u njegovom srcu u teškim i tragičnim godinama 20. stoljeća koje se bližilo svome koncu. Možemo reći da je dugi pontifikat sv. Ivana Pavla II. bio obilježen i patnjom vašeg grada i njegovih stanovnika u vrijeme krvavog oružanog sukoba na Balkanu”, kazao je kardinal Dziwisz.

Na kraju Svete mise izaslanik Limburške biskupije monsinjor Gunhter Geis pročitao je poruku limburškog biskupa Georga Batzinga koji je u svom pismu istaknuo da se i Limburška biskupija, kao partner Vrhbosanske nadbiskupije, raduje zbog 130. godišnjice posvete katedrale izgrađene nakon duge otomanske vladavine i poslije uspostave redovite crkvene hijerarhije u BiH.

“Kada sam prošle godine prvi put imao priliku posjetiti sarajevsku katedralu, osjetio sam posebnu snagu tog mjesta. U središtu grada, zagrljena kafićima i trgovinama, mjestima gdje ljudi jedni druge susreću, stoji katedrala Srca Isusova kao mjesto tišine i susreta s Gospodinom”, napisao je biskup Georg ističući da, nakon što su popravljena ratna oštećenja i iznutra obnovljena, katedrala i danas zrači kao “svjedok Božje radosne vijesti ljubavi prema čovjeku”.

Kao znak radosti Limburške biskupije, monsinjor Geis predao je kardinalu Puljiću sliku sv. Katarine Kasper, njemačke redovnice s teritorija Limburške biskupije koja je 2018. godine proglašena svetom, a utemeljila je kongregaciju Siromašnih službenica Isusa Krista.

Kardinal Puljić na kraju Svete mise zahvalio je kardinalu Dziwiszu za dolazak te mu darovao sliku sarajevske katedrale ispred koje se nalazi spomenik svetom papi Ivanu Pavlu II.

Posebno dirljivo bilo je prisjećanje kardinala Dziwisza kada je papa Ivan Pavao II. molio, razmišljao i rukom pisao propovijed koju je želio izreći tokom neostvarene posjete opkoljenom Sarajevu, 8. septembra 1994. Originalni rukopis spomenute propovijedi, koju je papa Ivana Pavao II. izrekao u Castel Gandolfu umjesto u Sarajevu, kardinal Dziwisz darovao je kardinalu Puljiću.

Kardinal Dziwisz zahvalio je još jednom svim prisutnim, a posebno poljskim katolicima. Pohvalio je i liturgijsko pjevanje Katedralnog mješovitog hora “Josip Stadler” pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića ističući da Hrvati dobro i rado pjevaju.

Nakon Svete mise upriličen je ručak u Vrhbosanskom bogoslovom sjemeništu gdje je riječi dobrodošlice uputio rektor Zdenko Spajić.

Kardinala Dziwisza i biskupe Biskupske konferencije BiH u večernjim satima ugostit će nuncij Pezzuto.

(24sata.info)