Kina i Tajvan sukobili su se oko svojih suprotstavljenih tumačenja historije u sklopu već eskalirajućih tenzija, zbog onoga što Peking smatra provokacijama tajvanske vlade, te su rekli da je nemoguće “napasti” ono što je već kineska zemlja.
Kina smatra Tajvan svojom teritorijom što je jedan od razloga pojačanog vojnog i političkog pritiska u posljednjih pet godina. Kina ima posebnu odbojnost prema tajvanskom predsjedniku Lai Ching-teu, nazivajući ga “separatistom”, prenosi Reuters.
Lai je od nedjelje održao dva govora na temu “ujedinjenja zemlje”, rekavši da je Tajvan suverena teritorija i da Kina nema zakonsko ili historijsko pravo da ga prisvaja.
Govoreći u srijedu na redovnoj konferenciji za novinare u Pekingu, glasnogovornica Ureda za tajvanske poslove, Zhu Fenglian, rekla je da će se svaka “provokacija nezavisnosti” od strane Laija i njegove administracije suočiti s “odlučnim protumjerama”.
“Iako dvije strane Tajvanskog moreuza još nisu u potpunosti ujedinjene, historijska i pravna činjenica da sunarodnici s obje strane pripadaju jednoj Kini i da su sunarodnici s obje strane Kinezi nikada se nije promijenila”, rekla je.
Tenzije između Kine i Tajvana, uključujući nekoliko rundi kineskih ratnih vježbi, povećale su mogućnost da Peking jednog dana ostvari prijetnje da će silom zauzeti Tajvan, što bi moglo izazvati regionalni rat, prenosi Klix.
Posljednje kineske vojne vježbe održane su u aprilu, a njene zračne snage i mornarica svakodnevno djeluju oko Tajvana, ponekad koristeći desetine ratnih aviona, prema podacima ministarstva odbrane ostrva.
Na pitanje o američkim komentarima o kineskim vježbama koje jačaju pripreme za napad, Zhu je ispravila novinara.
“Tajvan je dio Kine, nema nikakve invazije”, rekla je.
Lai ima drugačije mišljenje o statusu i budućnosti Tajvana.
U govoru održanom u utorak, rekao je da o budućnosti Tajvana može odlučiti samo njegov narod, demokratski, a ne odlukom bilo koje stranke ili predsjednika, te da se “nezavisnost Tajvana” odnosi na to da ostrvo nije dio Narodne Republike Kine.
“Koliko je stara Republika Kina? Ima 113 godina, a ove godine će proslaviti 114 godina. Narodna Republika Kina? Ima samo nekih 70 godina, zar ne? To je jednostavno i jasno“, rekao je Lai.
Ovogodišnja 80. godišnjica završetka Drugog svjetskog rata je još jedna osjetljiva tema, a Kina je pozvala stare vojnike koji su se borili za Republiku Kinu na vojnu paradu u Pekingu početkom septembra.
Tajvan ne želi da oni prisustvuju, a u srijedu je njegov ministar odbrane, Wellington Koo, rekao da Peking pokušava iskriviti historiju.
“Rat otpora je vodila i dobila Republika Kina, a ne Narodna Republika Kina, to su činjenice“, rekao je novinarima u parlamentu.
(24sata.info)
