Iako vrijeme protiče ravnomjerno, naše tijelo ne stari istim tempom. Životni put nije postepena tranzicija, već proces koji prolazi kroz nagli rast u djetinjstvu i svojevrstan plato u ranoj odrasloj dobi, da bi se starenje s godinama sve više ubrzavalo, piše ScienceAlert.
Nova naučna studija sada je otkrila ključnu prekretnicu kada se to ubrzanje najčešće dešava: oko 50. godine života.
Nakon te dobi, putanja kojom naša tkiva i organi stare postaje znatno strmija nego u prethodnim decenijama, a istraživanje proteina u ljudskom tijelu pokazalo je da su krvni sudovi među prvima koji pokazuju znakove propadanja, prenosi Index.hr.
Prelomna tačka u starenju
“Na osnovu promjena u proteinima povezanim sa starenjem, razvili smo svojevrsne ‘proteomske satove’ za svako tkivo i tako pratili putanju starenja organa. Analiza je otkrila prelomnu tačku oko 50. godine, pri čemu su krvni sudovi tkivo koje rano stari i izuzetno je osjetljivo na taj proces“, napisao je tim naučnika s Kineske akademije nauka.
Ljudski životni vijek izuzetno je dug u poređenju s većinom drugih sisara, ali to ima svoju cijenu. Jedna od njih je pad funkcije organa, što s godinama dovodi do povećanog rizika od hroničnih bolesti. Kako bi bolje razumjeli ovaj proces, istraživači su analizirali uzorke tkiva od 76 donora organa u dobi od 14 do 68 godina.
Uzroci su obuhvatili sedam tjelesnih sistema: kardiovaskularni, probavni, imunološki, endokrini, respiratorni, kožni i mišićno-koštani. Naučnici su usporedili svoje nalaze s bazom podataka o bolestima i otkrili da se s godinama povećava nivo 48 proteina povezanih s bolestima, uključujući kardiovaskularna oboljenja, fibrozu tkiva, masnu jetru i tumore povezane s jetrom.
Koji organi najbrže stare?
Najizraženije promjene, otkrili su istraživači, događaju se između 45. i 55. godine. U tom periodu mnoga tkiva prolaze kroz značajne promjene na nivou proteina, a najizraženije su zabilježene u aorti, glavnom krvnom sudu, što ukazuje na njenu veliku osjetljivost na starenje. Gušterača i slezena također su pokazale trajne promjene.
Kako bi testirali svoje nalaze, naučnici su izolovali protein povezan sa starenjem iz aorte miševa i ubrizgali ga mladim miševima. Životinje tretirane tim proteinom pokazale su smanjenu fizičku sposobnost, slabiji stisak, manju izdržljivost, kao i lošiju ravnotežu i koordinaciju. Također su imale izražene markere starenja krvnih sudova.
Ovi rezultati nadovezuju se na ranija istraživanja koja su ukazivala na vrhunce starenja oko 44. i 60. godine, sugerirajući da je ljudsko starenje složen, stepenast proces. Razumijevanje kako i kada starenje utiče na određene dijelove tijela moglo bi pomoći u razvoju ciljanih medicinskih tretmana koji bi olakšali taj proces i poboljšali zdravlje starijih osoba.
(24sata.info)
