U grupi ljudi starijih od 60 godina koji su pod rizikom od srčanih bolesti, ispijanje pola do jedne čaše vina dnevno smanjilo je rizik od kardiovaskularnih problema poput srčanog ili moždanog udara za 50 posto u poređenju s ljudima koji nisu pili vino.
Međutim, ovaj zaštitni efekat nestao je kod ljudi koji su pili više od jedne čaše dnevno, prema starijem autoru studije dr. Ramonu Estruchu, koji proučava kardiovaskularni rizik, prehranu i starenje na Univerzitetu u Barceloni.
“Ova studija ispituje važnost umjerene konzumacije vina unutar zdravog načina prehrane, kao što je mediteranska prehrana”, rekao je Estruch, internist na odjelu interne medicine bolničke klinike u Barceloni.
“Do sada smo vjerovali da se 20% učinaka mediteranske prehrane može pripisati umjerenoj konzumaciji vina; međutim, u svjetlu ovih rezultata učinak bi mogao biti još veći”, rekao je.
Međutim, kritičari kažu da studija ne uzima u obzir dobro poznate štetne posljedice alkohola, što uključuje i vino.
“Dobro je dokumentirano da je prekomjerna konzumacija alkohola štetna za zdravlje srca”, rekla je Tracy Parker, viša dijetetičarka British Heart Foundationa, koja nije bila uključena u studiju.
“Previše alkohola povećava rizik od bolesti srca i cirkulacije, poput visokog krvnog tlaka i vaskularne demencije, kao i problema s jetrom i određenih vrsta raka”, dodala je.
Osim toga, mnogi ljudi ne mjere tačno točenje vina, kažu stručnjaci – ono što bi trebala biti mala čaša vina od 4 unce lako može postati točenje od 6 unci ili čak 9 unci.
“Ljudi često kažu da je ‘vino dobro za srce’, ali također znamo da previše vina ‘nije dobro za srce’,” rekao je Paul Leeson, profesor kardiovaskularne medicine na Oxfordu, koji nije bio uključen u istraživanje.
Upitni zaključci
Istraživanje, objavljeno danas u European Heart Journalu, dio je španske studije koja istražuje utjecaj mediteranske prehrane na ljude s rizikom od srčanih bolesti. 1232 sudionika u trenutnoj studiji imalo je dijabetes tipa 2 ili faktore rizika poput pušenja, visokog holesterola i krvnog tlaka, imalo je prekomjernu tjelesnu težinu i/ili porodičnu istoriju bolesti srca.
Na početku studije, ljudi su pitani o njihovoj tipičnoj ishrani i piću i od njih se tražilo da daju uzorak urina koji se koristi za mjerenje vinske kiseline – kemikalije koja se izlučuje u urinu, a prirodno se nalazi u proizvodima od grožđa kao što je vino. Nakon godinu dana na mediteranskoj dijeti, test urina je ponovljen – ako je grožđe ili vino konzumirano u zadnjih pet ili više dana, test bi to pokazao.
“Mjerenjem vinske kiseline u urinu, uz upitnike za hranu i piće, uspjeli smo napraviti tačnije mjerenje konzumacije vina”, rekao je Estruch.
Grožđe, a samim time i vino, sadrži velike količine vinske kiseline, no korištenje toga kao markera nije bez brige, rekao je Kevin McConway, profesor emeritus primijenjene statistike na Otvorenom univerzitetu u Milton Keynesu, UK, koji nije bio uključen u istraživanje studija.
“Veliki dio varijabilnosti u vinskoj kiselini mogao bi proizaći iz drugih stvari, kao što su ispitanici koji nisu bili iskreni o tome koliko su popili ili zbog toga što je prošlo određeno vrijeme između konzumacije alkohola koju su sami prijavili i mjerenja vinske kiseline ili zato što na razine vinske kiseline utječe i konzumacija druge hrane ili neki procesi u tijelu”, rekao je McConway.
Također je važno napomenuti da rezultati studije pokazuju samo povezanost, a ne uzročnost, rekao je Leeson.
“Možda postoje druge stvari koje su ljudi koji konzumiraju ovu količinu vina radili u studiji, a koje su pomogle u smanjenju rizika”, rekao je Leeson. “Kao prvo, studija je provedena na ljudima koji su se također hranili zdravom za srce. Možda se zdravstvene prednosti čaše vina vide tek kad se popije uz tanjur mediteranske hrane?”
Postoje puno zdraviji načini zaštite srca i općeg zdravlja od pijenja, poput uravnotežene prehrane i redovne tjelovježbe, kao i održavanje zdrave tjelesne težine i prestanak pušenja, rekao je Parker.
(24sata.info)
