Nakon ljetne pauze, nastavljena je druga sezona sportske emisije “(Ne)uspjeh prvaka” koja se emituje na Arena Sport kanalima, a gost u novoj epizodi bio je Igor Štimac.

Štimac je proteklih dana bio u fokusu sportske javnosti kako zbog prekida svog selektorskog mandata na klupi Indije, tako i zbog boravka u Sarajevu povodom Međunarodnog sportskog simpozija i promocije filma o Vahi Halilhodžiću.

Situacija u Hajduku uvijek je zanimljiva tema za nogometnu javnost i privlači pažnju širom regije. Štimac je u tri navrata nosio bijelo-plavi dres, a po okončanju igračke karijere imao je i nekoliko funkcionerskih uloga u splitskom klubu.

Upravo je Hajduk bio jedna od glavnih tema razgovora s Mirzom Džombom.

Štimac je istakao kako je, iako rodom iz primarno rukometnog grada, uvijek više igrao nogomet, te je prvu ponudu iz Hajduka dobio već sa 14 godina. Tu ponudu su roditelji odbili, smatrajući da je premlad da ode sam, ali su već narednu, kada mu je bilo 16,5 godina prihvatili, jer je, kako Štimac otkriva, stariji brat otišao na studij u Split.

“U Hajduk su me doveli kao ofanzivnog veznog igrača, kao napadača i netom nakon toga je pokojni Stanko Poklepović sjeo sa mnom razgovarati i objasnio mi jednu stvar. Ustvari mi je rekao svoje viđenje moje buduće karijere. I rekao mi je ovako: ‘Ako ti budeš mene slušao i radio šta ti ja kažem i naučio, a znaš puno toga kako razmišljaju obrambeni igrači, odnosno znaš sve o tome kako razmišljaju napadači, i počneš igrati obrambenog, gdje te ja vidim, možeš postati jedan od najboljih centarhalfova koje je zemlja imala’“, ispričao je Štimac, koji je ujedno i debitirao za prvu momčad upravo kada je klupu preuzeo pokojni Poklepović.

Istakao je kako upravo Poklepoviću duguje veliku zahvalnost za viziju i razboritost koju je imao, te da ga je upravo on usmjerio, sačuvao i mnogo mu pomogao.

“To što je bio Poklepović u to vrijeme, prije njega Biće Mladinić, sa njim Ivić, poslije Sergej Krešić, pokojni Slišo… To je jedna generacija koja je otišla, koja se ne može nadomjestiti i sve ono što su oni nosili, pečate koje su dali Hajdukovoj školi, to je otišlo s njima. Nažalost, ništa od toga nije ostalo dole. A i to jedan od velikih razloga zašto Hajduk nije ono što bi trebao biti“, rekao je bivši reprezentativac Hrvatske.

Iz Hajduka je 1992. godine otišao u španski Cadiz CF, da bi se već nakon dvije godine vratio u matični klub. Upravo te godine, nakon povratka još nekoliko igrača, splitski klub osvojio dvostruku krunu, te igrao četvrtfinale Lige prvaka protiv Ajaxa.

“Rapaić, Mornar, Hibić, Praženica, Erceg, Gabrić…mi nismo hodali Splitom. Mi smo lebdili! Treba napomenuti da smo mi tada igrali za tisuću maraka mjesečno. Ja sam imao bonus od 40.000 maraka za godinu dana. Ali mi smo imali glad, morali smo biti uspješni da bismo ponovno negdje otišli zaraditi novac. Nažalost, danas je to drugačije jer je Hajduk postao klub koji te uhljebi, koji napravi da zaradiš dovoljno novaca tu, radio ili ne radio“, bio je vrlo direktan Štimac, te nastavio govoriti o potezima tadašnje uprave Hajduka:

“Model upravljanja i način upravljanja su krucijalni. Moraš odabrati prave karaktere, koji moraju biti gladni, jer je glad ono što te vuče ka uspjehu. U upravu u to vrijeme su upirali prstom – u Rožića, Vidoševića, jer vuku riskantne poteze i zadužuju se. Zadužio se i Jakobušić prošle godine, ali uludo. Ovi ljudi tada su se zadužili sa kvalitetnim pretpostavkama šta mogu ostvariti i malo se zadužili da bi vratili hrvatske internacionalce kući i u ono vrijeme ušli u Ligu prvaka koja je garantirala nekakve milionske iznose”.

Nakon što je šest godina svoje igračke karijere proveo u Engleskoj, nastupajući za Derby County i West Ham United, Štimac se treći i posljednji put vratio u Hajduk.

Kako sam ističe, odrekao se velikih i stabilnih primanja da bi dio vlastite zarade dao Hajduku, te je po okončanju igračke karijere četiri godine proveo na raznim funkcionerskim pozicijama u klubu. U razgovoru s Džombom posebno je prokomentarisao svoju ulogu na klupi Hajduka, koju je preuzeo nakon što je uprava otpustila Blaža Sliškovića.

“Ljut sam kad vidim nekakve komentare i natpise koji nemaju veze s pravom istinom, jer sam se ja za svoju trenersku karijeru spremao još kao igrač. U biti sam tih nekoliko godina radio sve i samo ono što drugi nisu htjeli. Puštao sam druge ispred sebe i potrošio sam četiri godine u nekakvim funkcionerskim rolama, trošeći zdravlje, živce, novac, vodio borbe s vjetrenjačama, štitio klub rukama i nogama, u konačnici za ništa”, ispričao je Štimac.

Potom se osvrnuo na situaciju sa smjenom Blaža Sliškovića, te je odgovorio na neke od posljednjih izjava legendarnog Bake.

“I onda kad sam već bio na rubu svega uprava je donijela odluku da se smjenjuje Blaž Slišković. Ali ja sam taj osobno koji plaća trenere i igrače svojim novcima. I u biti sam ja samo popunio to razdoblje, tih deset utakmica silom prilika. Grubo mi je bilo vidjeti neki dan, neko je intervjuirao Blaža pa je rekao: ‘Štimac htio sebi, nešto okititi sebe s nečim…’ Ma ja da sam sebe htio kititi ne bi niko drugi bio trener u Hajduku nego ja tih četiri-pet godina… Ruku na srce“, istakao je Štimac.

(24sata.info)