Trudnoća i rođenje djeteta nose sa sobom ogromne tjelesne posljedice. A to koliko su one zaista velike i koliko je ženi u stvari potrebno da se oporavi, pokazuje nova studija.
Naučnici iz Izraela i SAD u fokus svojih istraživanja stavili su više od 300.000 porođaja i izvršili oko 44 miliona mjerenja.
Rezultat je izuzetno tačna slika o promjenama u ženskom tijelu prije i poslije trudnoće, prenosi Deutsche Welle.
Za potrebe studije anonimno su sprovedena krvna, urinska i druga istraživanja.
Tako su, na primjer, mjereni holesterol u krvi, broj imunih ćelija i crvenih krvnih zrnaca, upalni procesi, kao i podaci o stanju jetre, bubrega i metabolizma. Ukupno je u obzir uzeto 76 parametara.
Anonimizovani podaci iz perioda od 2003. do 2020. potiču iz dosijea pacijentkinja najvećeg izraelskog servisa zdravstvenih usluga.
Za potrebe studije obrađeni su samo podaci žena između 20 i 35 godina koje nisu uzimale lijekove i nisu imale nikakve hronične bolesti.
Rezultati su pokazali različite efekte trudnoće i porođaja u do sada nezabilježenoj opširnosti, kaže Uri Alon, biolog pri Institutu Vajcman u Rehovotu u Izraelu, koji je ujedno bio rukovodilac studije.
Ona je prvobitno objavljena na naučnoj platformi Science Advances i nakon toga u časopisu “Nature”, a podržao ju je Evropski istraživački savjet.
Posljedice od trudnoće i porođaja duže nego što se mislilo
Rezultati studije upućuju na to da je tijelo zaokupljeno posljedicama trudnoće i porođaja duže nego što se pretpostavljalo, kaže Dženifer Hol, naučnica koja na Univerzitetskom koledžu u Londonu proučava reproduktivno zdravlje.
Postoji društveno očekivanje da se žena nakon rođenja djeteta brzo oporavi.
“Ovo sada je nešto poput biološkog dokaza da to nije tako”, kaže Holova.
Čak i godinu i po nakon rođenja, njihov uticaj na majčino tijelo još uvijek je uočljiv.
Tako se pokazalo da se oko polovine (47 odsto) od 76 istraženih tjelesnih parametara stabilizuje u prvom mjesecu poslije porođaja.
Stabilizacija druge polovine parametara (41 odsto) traje, međutim, od tri mjeseca do godinu dana dok se ne postigne vrijednost od prije trudnoće.
Vrijednosti koje se tiču holesterola ili funkcije jetre stabilizovale su se tek nakon otprilike šest mjeseci.
Za važnu, takozvanu ALP-vrijednost, bilo je potrebno čak godinu dana da se stabilizuje. To jasno upućuje na tjelesno opterećenje kroz porođaj, navodi se u studiji.
Neke vrijednosti su čak i 80 nedjelja posle porođaja bile još jasno izmijenjene.
Povišeni su, na primjer, bili markeri u imunom sistemu koji ukazuju na upale.
Niže vrijednosti zabilježene su kad su u pitanju željezo u krvi i prosječna koncentracija hemoglobina u crvenim krvnim zrncima.
Nejasno je, međutim, mogu li se te razlike povezati s promjenama ponašanja nakon porođaja ili trajnim fiziološkim posljedicama trudnoće, navodi se takođe u studiji.
Dodaje se da je to jedno od pitanja sa kojima se bi nauka još trebalo da se pozabavi.
Velike tjelesne promjene u trudnoći
Za vrijeme trudnoće, majka prolazi kroz velike tjelesne promjene koje podržavaju rast i razvoj embriona, te kasnije i fetusa.
Povećana potreba za kisikom i hranjivim materijama dovodi do povećanja minutnog volumena srca majke, a njen krvni volumen povećava se i do 50 odsto.
Njeno disanje se mijenja, kao i čitava hormonska ravnoteža. Njeni bubrezi filtriraju više krvi u kraćem vremenskom roku, njen imuni sistem se mijenja kako bi se izbjeglo odbacivanje embriona odnosno fetusa.
Koštani sistem majke takođe je pogođen promjenama, kao i njen probavni sistem, želudac i metabolizam.
Za vrijeme trudnoće i poslije porođaja postoji povećani rizik od depresije, trudničkog dijabetesa, anemije, kao i od zgrušavanja krvi. Krvarenja nakon porođaja su širom svijeta i dalje glavni uzrok za smrt porodilja.
I bez komplikacija, porođaj predstavlja duboku promjenu. Jer, kad fetus i placenta (organ koji u trudnoći nastaje i koji je odgovoran za snabdijevanje fetusa) napuste tijelo, odjednom prestaje njihovo djelovanje na metabolizam i hormone majke.
Moguća nova rana dijagnoza protiv rizika u trudnoći?
Nauka bi u budućnosti mogla da omogući da se još prije trudnoće prepozna ima li neka žena povećan rizik od određenih komplikacija.
U to spadaju prije svega po život opasan povišen krvni pritisak, takozvana preeklampsija, ili trudnički dijabetes.
Trenutno se te bolesti mogu dijagnostifikovati tek tokom trudnoće.
Sada se zna da žene sa komplikacijama u trudnoći imaju drugačije vrijednosti markera nego one koje nisu imale probleme za vrijeme trudnoće.
Nova saznanja pružaju mogućnost da se pomogne onim ženama s visokim rizicima, još prije nego što zatrudne, ističe Holova.
“Rezultati pokazuju da anonimizovane biomedicinske informacije mogu da donesu brojna nova saznanja”, kaže rukovodilac studije Alon.
Ali i drugi prelazni periodi poput rasta i razvoja u djetinjstvu, pubertetu ili za vrijeme menopauze, kao i tok specifičnih bolesti i procesi ozdravljenja, mogli bi tako bolje da se razumijeju, zaključuje izraelski naučnik.
(24sata.info)
