
Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, ambasador Luigi Soreca, poručio je kako je današnje usvajanje Reformske agende na sjednici Vijeća ministara važan iskorak na evropskom putu naše zemlje.
“Današnja dešavanja istinski su dobrodošla za BiH. Usvajanje Reformske agende potvrđuje da je evropski put zajednički okvir unutar kojeg politički akteri djeluju za dobrobit svih građana”, napisao je Soreca na društvenim mrežama.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija će sada analizirati dokument kako bi provjerila njegovu usklađenost s evropskim standardima. Ako dokument dobije pozitivno mišljenje Komisije i saglasnost država članica, Bosna i Hercegovina će se kvalifikovati za povlačenje 976,6 miliona eura iz Plana rasta EU, u zamjenu za provođenje reformi.
“To predstavlja značajan potencijalni podsticaj za investicije, zapošljavanje i ekonomski rast. Kao što je komesarka Marta Kos nedavno naglasila, Plan rasta nudi jedinstvenu priliku za transformaciju zemlje – od izgradnje puteva, povoljnijih energenata, do boljeg i bržeg interneta. EU ostaje snažan partner i vjeran prijatelj BiH”, poručio je Soreca.
Podsjetimo, Reformska agenda je na današnjoj telefonskoj sjednici dobila podršku i od ministara SNSD-a Srđana Amidžića i Staše Košarca, iako su u ranijim pokušajima odbijali da glasaju “za”. Time je ispoštovan i krajnji rok koji je Evropska unija postavila pred bh. vlasti, čime je izbjegnuto gubljenje novih 108 miliona eura iz ovog paketa.
BiH je ranije, zbog probijanja rokova, već ostala bez prvog tranša sredstava od 108 miliona eura, dok je ukupna alokacija za našu zemlju u početku iznosila milijardu eura. S obzirom na ranija oduzimanja, BiH će sada moći računati na nešto manje od 900 miliona eura, pod uslovom da Evropska komisija prihvati današnje odluke.
Vrijedi podsjetiti da je prvi pokušaj usvajanja Reformske agende bio još sredinom prošle godine, kada je Vijeće ministara usvojilo 111 od 113 tačaka, dok dvije sporne – koje su se odnosile na funkcionisanje Ustavnog suda BiH i entitetski veto u Vijeću za državnu pomoć – nisu bile usaglašene. Za sada ostaje nepoznato da li su ove tačke konačno riješene u verziji dokumenta usvojenoj danas, budući da ona nije javno objavljena.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan ukupno je vrijedan šest milijardi eura, a osim BiH, korisnici su Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo, koji su svoje dokumente poslali još prošle godine i već povlače sredstva, prenosi klix.
(24sata.info)