U Sloveniji će od 1. januara 2026. godine djelimično stupiti na snagu novi zakon koji će omogućiti zaposlenima koji se približavaju penziji da skrate vrijeme provedeno na poslu.
Osim što predviđa povećanje naknada za nezaposlene i učesnike javnih radova, kao i lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i penzionere, zakon će omogućiti i radnicima koji se približavaju penziji da skrate svoju radnu obavezu, prenosi portal Nova.rs.
Konkretno, zaposleni stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, moći će da biraju: da petak imaju slobodan i tako produže vikend ili da rade skraćeno, po šest sati dnevno.
Ovo je potvrdilo Ministarstvo za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenačke medije, a u toku je izrada podzakonskih akata koji će omogućiti sprovođenje ovih novih pravila.
Model nazvan 80-90-100 predviđa radno vrijeme od 80 posto, platu od 90 posto i pune doprinose kao da se radi 100 posto. Ova ideja djelimično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje efikasnosti. U Sloveniji su već sprovedeni pilot-projekti u tehnološkim firmama, koji su pokazali slične rezultate.
Iz Ministarstva rada, na čijem čelu se nalazi Luka Mesec iz partije Levica, navode da će, ako se promjene pokažu uspješnima, krenuti i korak dalje u liberalizaciji radnih propisa.
Do kraja 2028. godine moguće su i dodatne promene: dodatak za rad subotom, obavezni božićni bonus za sve zaposlene i uvođenje radne sedmice od 38 sati.
U okviru prve faze zakonskih izmjena predviđene su i dodatne mjere. Nezaposleni u Sloveniji od 2026. godine dobit će više novca kroz naknade. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri mjeseca nakon prestanka radnog odnosa iznosit će 130 posto prosječne bruto minimalne zarade, što trenutno premašuje 1.660 eura. Ako ni nakon tri mjeseca ne pronađu posao, slijedi naknada od 110 posto, zatim 100, a na kraju 70 posto prosječne bruto minimalne zarade.
Značajne promjene i povećanja predviđena su i za učenike, studente i učesnike javnih radova. Oni će imati veće minimalne satnice i bolje uslove rada. Planirani su i posebni podsticaji za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina, do 40 posto mjesečne neto naknade. Ova kategorija građana dobit će pravo i na više dozvoljenih sati povremenog i privremenog rada.
Penzionerima se mjesečni limit rada povećava sa 60 na 85 sati, čime se proporcionalno povećava i maksimalni godišnji prihod koji mogu ostvariti po tom osnovu.
Ministarstvo finansija zabrinuto zbog budžetskog opterećenja
Usvajanju ovog zakona prethodili su dugotrajni pregovori sa socijalnim partnerima, ali je zakon na kraju donijet po hitnom postupku, jer je njegovo usvajanje bilo povezano sa povlačenjem 140 miliona eura iz evropskih fondova.
Međutim, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je dugogodišnji menadžer i bivši direktor Adria Airwaysa Klemen Boštjančič, izrazilo je rezerve u vezi sa finansijskim opterećenjem koje ove mjere donose.
Ukupni trošak za državni budžet procjenjuje se na preko 40 miliona eura, pa će podzakonski akti koji regulišu tržište rada biti donošeni postepeno, do kraja 2028. godine – ako vlada lijevog centra opstane do tada.
(24sata.info)
