No, kako prenosi CNN, bili su u krivu. Na temelju trenutnih podataka, najniža procijenjena stopa umrlih od posljedica virusa Covid-19 iznosi otprilike od jedan do dva posto registriranih pacijenata, a tu brojku ne možemo usporediti sa smrtnosti gripe koja je oko 0,1 posto oboljelih.
Čini se da je koronavirus jednako zarazan kao i gripa, a možda i više, jer za sad ne postoje posebna cjepiva za liječenje ili sprječavanje te bolesti.
Stručnjaci se nadaju da će se virus i dalje ponašati poput gripe te da će dolazak toplijeg vremena imati utjecaja na njegovo suzbijanje.
– Ovo je respiratorni virus i oni nam iz očitih razloga stvaraju probleme za vrijeme hladnog vremena – rekao je prošlog tjedna Nelson Michael, vodeći američki vojno-medicinski istraživač o novom koronavirusu.
– Svi smo u zatvorenim prostorima, prozori su zatvoreni zbog hladnoće… – poručio je.
Zima je rezervirana za sezonu gripe na većem dijelu sjeverne polutke zato što taj virus “cvjeta” u hladnim i suhim uvjetima. Razlike u navikama ljudi zimi također imaju utjecaja na njegovo širenje. Michael je predvidio da se koronavirus može ponašati poput gripe i da će nam stvarati “manje problema kako se vrijeme zagrijava”, ali upozorio je, “mogao bi se vratiti kada ponovo zahladi”.
Stručnjaci se nadaju da će se, uz radikalne mjere koje poduzimaju javni i civilni sektor, te dolaskom toplijeg vremena, usporiti širenje virusa i smanjiti broj novih slučajeva. Osim toga, očekuju da će dobiti na dragocjenom vremenu kako bi se razvilo cjepivo.
– Sve mjere koje se trenutno poduzimaju pripremaju nas na drugi val ovog virusa – upozorio je Michael.
Ali što ako se virus ne ponaša poput gripe? Hoće li stopa zaraženih ostati visoka tijekom cijele godine? Više od stotinu slučajeva potvrđeno je u Singapuru, gdje je toplo i vlažno tijekom cijele godine. Australija, Brazil i Argentina, koje su trenutno u sredini ljeta, također su prijavile desetine slučajeva zaraze.
Postoje dokazi koji ukazuju da određena klima posebno pogoduje razvoju virusa. Neka od najteže pogođenih područja širom svijeta – od Wuhana, gdje je virus prvi put otkriven, do Irana, Italije i Južne Koreje – nalaze se na više manje istoj geografskoj širini, sa sličnim temperaturama i relativnom vlagom. Istraživači sa Sveučilišta u Marylandu (University of Maryland – UM) čak su koristili te podatke kako bi pokušali mapirati druge dijelove svijeta koji bi mogli biti izloženi riziku neposrednih epidemija.
Iako je istraživanje i dalje preliminarno, podaci iz UM studije sugeriraju da određeni klimatski uvjeti mogu pomoći ubrzavanju njegovog širenja.
– Osim što dijele slične klimatske uvjete poput temperature, vlažnosti i geografske širine, (30-50 ° S), zajedničko im je da su se epidemije dogodile u periodima najnižih temperatura, i u trajanju dužem od mjesec dana – napisali su autori.
Brittany Kmush, stručnjakinja za javno zdravstvo na njujorškom sveučilištu Syracuse, koja nije bila uključena u UM studiju, kako prenosi CNN, rekla je da “gripa i drugi koronavirusi koji zaraze ljude, imaju tendenciju praćenja ‘sezone’, a vrhunac oboljelih je u zimskim mjesecima na sjevernoj hemisferi. Međutim, ne znamo hoće li ovaj virus slijediti sličan obrazac ‘sezonalnosti’. ”
David Cennimo, koji proučava zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu u Rutgersu, u New Jerseyju, rekao je da se mnogi stručnjaci “nadaju – i mislim da je točna riječ nada – da će ljeto smanjiti broj slučajeva zaraženih”, iako je dodao da “podaci tropskih zemalja mogu nadviti sive oblake nad takvom nadom. ”
Ukazujući na brojne nepoznanice koje ostaju o samom virusu i njegovom širenju posljednjih mjeseci, i Cennimo i Kmush su protiv izvlačenja previše zaključaka iz zemljopisnih podataka.
Spomenuti stručnjaci se pitaju jesu li slučajevi koronavirusa u tropskim područjima povezani s putovanjima zaraženih ili je riječ o slučajevima zasad nepoznatog porijekla. Svakako, navode da je još uvijek prerano kazati je li Covid-19 isključivo sezonski, zimski virus.
Debra Chew, docentica medicine na Rutgersu, složila se da u ovom trenutku nedostatak “razumijevanja” virusa i njegovog ponašanja onemogućava predviđanje bilo čega, poput klimatskog djelovanja na njegov razvoj.
– Dinamika za kontrolu epidemije može se osloniti na čimbenike koji utječu na prijenos virusa, poput zaraznosti i širenja kod osoba koje imaju blage ili nikakve simptome, ili na ponašanje kako bi se smanjilo širenje virusa – rekla je i dodala kako se “ne borimo se s virusom poput gripe koji se iz godine u godinu ponaša predvidljivo”.
Iako su slučajevi koronavirusa ovaj tjedan alarmantno porasli u mnogim zemljama, pojavio se i tračak dobrih vijesti. Kina i Južna Koreja, dvije virusom najteže pogođene zemlje, izgleda da se stabiliziraju sa smanjenjem broja novozaraženih iz tjedna u tjedan.
To je zahvaljujući dugotrajnoj intervenciji zdravstvenih djelatnika, uključujući kombinaciju karantene, ograničavanja kretanja i poticanja ljudi da rade od kuće i smanjenja direktne socijalne interakcije, kao i informiranja javnosti o važnostima pridržavanja strogih sanitarnih protokola.
Kada se ukinu/reduciraju rigorozne mjere, ostaje za vidjeti kako će se situacija razvijati na područjima koja su bila u žarištu epidemije, navodi CNN. Pitanje je hoće li se povećati broj novooboljelih ili će virus doista biti pod kontrolom.
– Doista, još je uvijek mnogo nepoznanica o ovom virusu – rekla je Kmush i zaključila:
– Ako se broj slučajeva smanji preko ljeta, bilo bi dobro pripremiti se za mogući povratak virusa tijekom hladnijih mjeseci.
(Slobodnadalmacija.hr)
