U sred Sredozemnog mora, nedaleko od zapadne obale Italije, smjestila se čarobna Sardinija, drugi po veličini mediteranski otok poznat po divljoj prirodi, tirkiznim uvalama, pastirskim selima i jedinstvenoj kulturi. No, osim što oduzima dah svojom ljepotom, Sardinija skriva i jednu fascinantnu tajnu: ovo je jedno od samo pet mjesta na svijetu koje naučnici nazivaju „plavim zonama“, odnosno područjem gdje neobično veliki broj ljudi doživi stotu. U čemu je njihova tajna? Kako to da ljudi na Sardiniji žive vitalno i zdravo i nakon stotog rođendana? Odgovor ne leži u čudotvornim eliksirima, već u svakodnevnim navikama koje se prenose s generacije na generaciju…
Jedu lokalno, sezonski i s mjerom
Sardinijska prehrana zasniva se na jednostavnim, ali hranjivim namirnicama. Meso se jede rijetko, više u posebnim prilikama kao što su praznici i rođendani, dok jelovnik svakodnevno obiluje povrćem, mahunarkama, maslinovim uljem i cjelovitim žitaricama. Na njihovim stolovima često se nalazi supa od slanutka ili boba, divlji komorač, paradajz i razne gorke zeleni, koje djeluju protuupalno i blagotvorno za probavu. Mlijeko dolazi od koza i ovaca, čije mliječne masti i proteini imaju povoljan učinak na zdravlje srca.
Neizostavno je i crno vino Cannonau, proizvedeno u brdskim područjima Sardinije, bogato polifenolima, snažnim antioksidansima koji štite od hroničnih bolesti. Uz to, tu je i „carta di musica“, tanki, hrskavi kruh izrađen od tradicionalne žitarice s niskim udjelom glutena, koji se savršeno slaže s domaćim sirom i maslinama.
Hranu ne kupuju, nego je uzgajaju
Većina starijih i dalje svakodnevno radi u svojim vrtovima. Uzgajaju paradajz, bosiljak, tikvice, peršun, a često beru i divlje šparoge, gljive i bobičasto voće. Njihov odnos prema zemlji duboko je ukorijenjen u svakodnevni život. Zemlja ih hrani, ali i drži aktivnima i povezanima s prirodom.
Istraživanja pokazuju da upravo kontakt s tlom i svježim zrakom te konzumacija netom ubranih namirnica mogu značajno utjecati na zdravlje, raspoloženje i čak nivo energije. Nije važno imate li veliki vrt. Čak i balkonski paradajz ili bosiljak u tegli može biti prvi korak prema sardinijskom načinu života.
Kuhanje je ritual, a ne obaveza
U svijetu brzih zalogaja i dostave, ljudi na Sardiniji njeguju suprotnu filozofiju. Kuhanje za njih nije zadatak koji treba obaviti, već vrijeme za povezivanje, opuštanje i kreativnost. Često pripremaju jela u društvu, uz razgovor i čašu vina, a mirisi začina iz kuhinja šire se uskim kamenim ulicama. Također, oni ne jedu pred ekranima ni u žurbi. Obroci se konzumiraju za stolom, polako i s uživanjem. Ako vikendom odlučite napraviti umak od paradajza od nule, umjesto da ga kupite, već ste na putu prema dugovječnosti.
Svakodnevno su u pokretu, ali bez teretane
Zaboravite lične trenere i časove pilatesa. Ljudi na Sardiniji vježbaju prirodno, kroz svakodnevne aktivnosti. Brinu se o životinjama, hodaju po brdima, obrađuju vrtove, pješače do susjeda, peru veš ručno i neprestano su u pokretu.
Umjesto sjedilačkog načina života, oni su stalno aktivni, ali bez stresa. Taj umjereni, neprekidni ritam kretanja pozitivno utječe na srce, zglobove i opću vitalnost. Uvođenje malih navika poput hodanja po stepenicama, šetnje nakon obroka ili rada u vrtu može imati velik učinak na zdravlje i dugovječnost.
(24sata.info)
