Kada se usporede obavijesti koje stižu iz Kremlja i priopćenja za javnost Bijele kuće uoči novog, trećeg telefonskog razgovora Putina i Trampa, onda se stječe dojam da Vašington cijelo vrijeme tom činu daje sve veći značaj, a Moskva – sve manji.
Američki predsjednik Donald Tramp nazvao je razgovor “vrlo važnim danom”, dok je Putin, prema potvrdi Službe za medije Kremlja, razgovor obavio iz škole na periferiji Krasnodara, a ne iz Kremlja. Reakcije nakon razgovora dodatno su potvrdile ove razlike, piše Deutsche Welle.
Tramp je bio oduševljen, tvrdeći da će Rusija i Ukrajina odmah započeti direktne mirovne pregovore, uz uvjete koji će se dogovoriti između dviju strana. Rusija želi trgovati sa SAD-om čim se “krvoproliće” u Ukrajini završi, izjavio je Tramp, dodajući da bi to donijelo brojna radna mjesta i ogroman profit Rusiji, s neograničenim potencijalom. Ukrajina bi, prema njegovim riječima, mogla profitirati od trgovine nakon obnove zemlje poslije rata.
Oštre razlike u reakcijama
Putin je, nasuprot tome, ostao suzdržan: razgovor je bio otvoren, informativan i koristan, saopštio je Kremlj. Rusija podržava mirno rješenje i traži način za postizanje mira, uključujući moguće privremeno primirje ako se postigne odgovarajući dogovor, dodao je. Putin je izrazio spremnost za rad na “memorandumu za budući sporazum” s Ukrajinom, koji bi uključivao načela i vremenski plan.
Ruska stručnjakinja za Ameriku Aleksandra Filipenko u razgovoru za DW ističe “radikalnu” razliku u tonu i sadržaju reakcija Trampa i Putina, smatrajući da razgovor nije donio nikakvu korist.
– Oni su se kao i često dogovorili… da se dalje dogovore – ironično je primijetila Filipenko.
Ona naglašava da Putin ponavlja “uzroke rata”, uključujući zahtjeve za odustajanjem Ukrajine od NATO-a i priznavanjem anektiranih regija kao dijela Rusije, što je za Ukrajinu neprihvatljivo.
– Putin se nije ni za centimetar pomaknuo od svojih pozicija – kaže Filipenko, dodajući da je on svoje stavove “čvrsto cementirao”.
Prema njenom mišljenju, “ovdje se uopće ne može govoriti o nekakvom proboju”.
“Gromka praznina”
Ruski politički analitičar iz Beča Mihail Komin naziva reakcije oba lidera “gromkom prazninom”. U intervjuu za DW čudi se: “Pa što su njih dvojica uopće dva sata pričali?” Prema Kominu, oba lidera su znala da ne mogu uvjeriti jedan drugog, pa pretpostavlja da su razgovarali o drugim temama, poput bilateralnih ekonomskih odnosa između Rusije i SAD-a: “…kad se Tramp već sad tako raduje budućoj uspostavi trgovinskih odnosa s Rusijom.”
Za Ukrajinu i njene evropske saveznike to nije dobar znak, smatra Komin, jer pokazuje da Putin uspješno oteže pregovore. Njegov plan ima dva ključna elementa, kaže Komin: prvo, izbjegavanje iritiranja Trampa kako bi se spriječila dodatna pomoć Ukrajini, poput sankcija ili veće isporuke oružja.
– Kremlj želi da Tramp ostane barem neutralan – dodaje analitičar, a to mu polazi za rukom.
Drugi element Putinove strategije, prema Kominu, jeste odbijanje kompromisa, nastavak napada na Ukrajinu i ignorisanje potrebe za okončanjem rata, jer Kremlj smatra da situacija na frontu ide u prilog Rusiji. Komin naglašava da Rusija nije globalno izolirana, što otezanje pregovora čini ključnim za Kremlj.
Memorandum koji Putin pominje samo je “bezvrijedan papir”, smatra Filipenko, jer ne obavezuje potpisnike. Trampove oduševljene reakcije su, prema njenom mišljenju, samo predstava za domaće birače: “Donald Tramp uvijek priča tako.” Ona buduće pregovore vidi u rukama američkog Kongresa, koji bi mogao uvesti nove sankcije protiv Rusije.
Putin nije pod pritiskom
Filipenko ističe da Putin trenutno nije pod pritiskom, a Tramp, umjesto prijetnji sankcijama, govori o trgovinskim mogućnostima kako bi privukao Putina.
– Ali nekoga kao što je Vladimir Putin takva taktika uopće ne impresionira. On je apsolutno siguran da će ovako ili onako sklopiti sve nužne ugovore – kaže ona.
Filipenko ne vidi šanse za skorim mirom u Ukrajini i naglašava važnost odluke Kongresa.
– Najkasnije sad, kada je jasno da Putin vuče Trampa za nos, Kongres bi morao nešto poduzeti, u suprotnom stvari loše izgledaju za Ukrajinu – zaključuje stručnjakinja.
(24sata.info)
