Na globalnom tržištu pšenice narednih se par sedmica očekuje prekretnica, a evropski je izvoz pod velikim pritiskom. Pored svega toga, ovogodišnji je prinos zbog previše vlage na sjeveru i suše na jugu, vrlo nizak.
No, ono što ju ozbiljno ugrožava je pšenica koja dolazi iz Rusije.
EU gubi tradicionalna tržišta
Egipat je 20. avgusta naručio najveću količinu pšenice u svojoj povijesti, čak 3,8 miliona tona, a pregovori s ruskim dobavljačima su već započeli, pisao je Reuters.
Ovo je samo jedan od primjera kako tradicionalna izvozna tržišta za evropsku pšenicu gube na značaju u poređenju s drugim dobavljačima, posebno Rusijom, rekao je Thierry Pouch, ekonomist i voditelj odjela za analize i prognoze u Francuskoj poljoprivrednoj komori, za Euractiv.
Najveći uvoznici pšenice u svijetu nalaze se na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi (MENA regija), a Francuska je najveći izvoznik unutar EU-a s udjelom od 25%.
“Sljedeće sedmice će biti ključne”, komentira Pouch vrijeme pregovora oko uvoza i izvoza. Naglasio je kako EU mora brzo reagirati na agresivnu politiku i osigurati svoja tržišta. Pritom je podsjetio na 2014. godinu kada je Rusija zabranila uvoz hrane iz EU-a, kao odgovor na sankcije zbog aneksije Krima te već 2015. postala najveći svjetski izvoznik pšenice. Rat u Ukrajini dodatno je učvrstio ovaj trend.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, poljoprivreda i hrana postali su ključni dio ruske ratne strategije, a Rusija sve više osvaja tržišta koja su tradicionalno bila kupci evropskih dobavljača.
Na primjer, trenutno su glavni dobavljač Alžiru, dugogodišnjem francuskom kupcu, a ova situacija je dodatno pojačana diplomatskim sukobom između Pariza i Alžira zbog Zapadne Sahare.
Pouch također ističe da se Egipat, koji je prije 10 godina većinu hrane kupovao od Francuske, preusmjerio na Rusiju i Sjedinjene Američke Države kao glavne dobavljače. Sličan trend bilježi se u Tunisu i Maroku.
“Ove zemlje pokušavaju osigurati vlastitu proizvodnju i okreću se dobavljačima koji im mogu jamčiti količine i cijene u skladu s njihovim ekonomskim mogućnostima i razinom duga, što Rusija može ponuditi”, objasnio je Pouch dodajući da će se rusifikacija globalnog tržišta dodatno intenzivirati.
Pad izvoza i rast potražnje
Ovu situaciju dodatno komplicira pad izvoza meke pšenice iz EU-a, koji je smanjen s prosječnih 35 miliona tona na 26 mil. t, prema najnovijim procjenama.
Posebno lošu žetvu imala je Francuska, dok su zemlje Istočne Evrope donekle nadoknadile taj manjak.
Da će potražnja unutar EU granica biti manja nego prošle godine, tvrdi Philippe Heusele, predsjednik francuske organizacije Intercéréal, upozorivši da Unija mora igrati ulogu izvoznika u zemlje izvan nje.
S obzirom na ponovljene suše u Sjevernoj Africi, ovisnost o uvozu raste. Ove godine, tri zemlje Magreba (Maroko, Alžir i Tunis) kupile su 19,5 miliona tona pšenice iz inozemstva, u usporedbi s 17,1 mil. t prošle godine.
Rusija je korak ispred
Iako Rusija bilježi blagi pad izvoza u odnosu na prošlu godinu – s predviđenih 43 miliona tona u odnosu na 56 mil. t prošle godine – zemlja je ostvarila treću najbolju žetvu u posljednjih 5 godina, s 82 mil. t proizvedene pšenice.
Pouch napominje da pored svega izvozu pogoduje niska vrijednost rublje što Rusiji daje mogućnost da dodatno ruši cijene i osvoji nova tržišta te tako bude korak ispred.
Zaključio je da za evropske proizvođače pad obima proizvodnje i cijena predstavlja dvostruki udarac te da je nužno razviti agresivniju poljoprivrednu diplomatiju, piše Agroklub.
