Rusija je tokom noći izvela masovni napad projektilima i dronovima na Kijev i druge ukrajinske gradove, koristeći teške bombardere. Zračna uzbuna oglašena je širom zemlje, čak i u regijama udaljenim od prve linije fronta.
Ukrajinski zamjenik ministra vanjskih poslova Andrij Sibiha objavio je da je Rusija u ovom napadu koristila stotine dronova i projektila.
Prema izvještajima ukrajinskih medija, pet ruskih bombardera Tu-95 poletjelo je s aerodroma Olenja u Murmanskoj oblasti oko 1:45 po lokalnom vremenu. Nedugo zatim, oko 2:25, Vojna uprava grada Kijeva upozorila je na lansiranje aviona MiG-31K, što je izazvalo uzbunu širom zemlje.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo dodatno je izvijestilo u 3:52 o vjerovatnom polijetanju bombardera Tu-95 i sa zračne baze Engels. Tokom noći, brojne ukrajinske regije bile su pod prijetnjom rojeva dronova tipa “Shahed”, a eksplozije su zabilježene u Kijevu, Kijevskoj oblasti, Zaporožju, Hmeljničkoj oblasti i Sumiju.
Najveća šteta zabilježena je u Kijevu i Zaporožju. U glavnom gradu djelimično je uništena zgrada od pet spratova, a oštećena je i stambena infrastruktura u više gradskih četvrti, potvrdio je načelnik kijevske vojne uprave Timur Tkačenko. Oštećene su i nestambene zgrade te parkirani automobili.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izvijestio je da je najmanje pet osoba povrijeđeno i hospitalizirano. “Projektili i dalje padaju na grad”, rekao je, pozvavši građane da ostanu u skloništima. U okolini Kijeva, u nekoliko kuća i zgrada izbili su požari. U gradu Fastiv povrijeđeno je pet radnika pekare koja se zapalila tokom napada.
U Zaporožju, regionalnom centru dijelom okupirane oblasti, ruske snage su napale civilnu infrastrukturu, saopćio je guverner Ivan Fedorov. Oštećeno je devet kuća, 14 stambenih zgrada, jedna škola i više proizvodnih objekata. U dva napada tokom noći povrijeđeno je pet osoba.
“Podmukla taktika, neljudska glad za ljudskom patnjom”, komentarisala je Regina Kharchenko, vršiteljica dužnosti načelnice Gradskog vijeća Zaporožja, dodavši: “Gore nečije fotografije, dječije igračke, knjige. Ljudi pate, a grad ponovo broji rane.”
Eksplozije su odjeknule i u Hmeljničkoj oblasti, gdje je bila aktivna protivzračna odbrana. Prema prvim informacijama, nije bilo žrtava. Kao odgovor na masovni napad, Poljska je podigla svoje borbene avione, kao i u prethodnim slučajevima kada su ruski napadi predstavljali prijetnju zapadnoj Ukrajini. Zračni prostor iznad Lublina i Rzeszowa privremeno je zatvoren zbog “neplaniranih vojnih aktivnosti”.
Ovi incidenti događaju se u vrijeme kada ruski dronovi i avioni sve češće ulaze u zračni prostor članica NATO-a, što povećava nivo pripravnosti u cijelom savezu. Rusija je tokom proljeća i ljeta 2025. pojačala zračne napade na Ukrajinu, a zvaničnici upozoravaju na novi val udara usmjerenih na energetsku infrastrukturu s dolaskom hladnijih mjeseci.
Napadi su uslijedili nakon sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Nakon sastanka, Trump je iznenadio izjavom da je Ukrajina “u poziciji da se bori i vrati cijelu svoju teritoriju uz podršku EU-a”.
Kasnije je kritizirao ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Veoma sam nezadovoljan onim što Rusija radi i onim što predsjednik Putin radi”, rekao je Trump novinarima prije tri dana. “To mi se nimalo ne sviđa. On ubija ljude bez ikakvog razloga.” Ipak, Trump još nije uveo nove američke sankcije protiv Rusije.
Nakon niza ruskih povreda zračnog prostora NATO članica, ponovo su se pojavili pozivi na “zatvaranje neba” iznad Ukrajine. Ovi upadi izazvali su zabrinutost u evropskim zemljama i potaknuli raspravu o sposobnosti Alijanse da odgovori na ruske prijetnje. Kao odgovor, NATO je pokrenuo misiju „Istočna straža“, a razgovori o zatvaranju neba ponovo su na dnevnom redu, pišu Vijesti.ba.
(24sata.info)
