Trinaest godina nakon početka svoje misije na Marsu, NASA-in rover Curiosity i dalje razotrkiva marsovske misterije te uči kako napraviti više s manje snage.
Otkako je sletio u krater Gale 2012. godine, Curiosity je prešao više od 35 kilometara proučavajući slojeve stijena, analizirajući tlo i otkrivajući prošlost Crvene planete, uključujući znakove da je planeta nekada imala tekuću vodu, gušću atmosferu i uvjete koji su mogli podržavati život mikroba. Uprkos proteklom vremenu, istrošenim točkovima i mehaničkim kvarovima, inženjeri su održali rover u pokretu svojim kreativnim zaobilaznim rješenjima, daljinskim popravcima i adaptivnim strategijama vožnje.
Danas, zahvaljujući nedavnim nadogradnjama softvera, rover je dobio novu autonomiju koja mu omogućava multitasking, ali i da se prebaci u “sleep” mod ranije kada završi svoje dnevne zadatke, saopćeno je iz NASA-e. Ova nova mogućnost mu pomaže da štedi energiju svog zastarjelog nuklearnog izvora energije te da produži svoj naučni životni vijek.
Curiosity veličinom odgovara malom SUV-u, a pokreće višemisioni radioizotopski termoelektrični generator (MMRTG), koji pretvara toplinu iz prirodnog raspada plutonija u električnu energiju za punjenje baterija rovera. Ali, kako se plutonij raspada, sistem postepeno proizvodi manje energije, što znači da je potrebno više vremena za punjenje baterija, a također ostavlja manje energije za nauku.
Kako bi se maksimalno iskoristile smanjene zalihe energije, inženjeri su radili na povećanju efikasnosti rovera kombinovanjem prethodno samostalnih zadataka poput vožnje, fotografisanja i prijenosa podataka. Konsolidacijom ovih aktivnosti, inženjeri su uspjeli skratiti svakodnevni operativni plan, smanjujući vrijeme tokom kojeg grijači i instrumenti moraju ostati uključeni, a u tom procesu se štede vrijeme i energija.
Umjesto da miruje dok čeka nove komande, Curiosity se može sam prebaciti u “sleep” mode čim završi dnevni posao. Ove male prilagodbe, koje mogu biti i skraćivanje od samo 10 do 20 minuta dnevno, mogu se vremenom akumulirati i pomoći u očuvanju energije te produženju misije rovera.
Ove nove navike uštede energije dolaze nakon što je rover uočio upečatljivu kamenu formaciju, koja podsjeća na komad korala. Stijena je snimljena 24. jula ove godine i nazvana je “Paposo”, široka je oko pet centimetara i fotografisana je kamerom postavljenom na kraju robotske ruke rovera.
Paposo se vjerovatno formirao prije nekoliko milijardi godina tokom vremena kada je Mars bio mnogo vlažniji nego danas. Voda bogata mineralima je vjerovatno prodirala u pukotine u stijeni ostavljajući za sobom očvrsle naslage. Vremenom su snažni vjetrovi oblikovali izloženi materijal u delikatan, razgranat oblik koji je rover uočio.
Curiosity trenutno istražuje regiju bogatu tzv. “kutijastim formacijama”, odnosno mrežom grebena koji su vjerovatno nastali pod zemljom usljed aktivnosti vode. Ove formacije presijecaju niže padine planine Sharp visoke pet kilometara, koja se nalazi iznad kratera Gale i na koju se rover penje godinama.
Sve u svemu, Curiosity je u dobrom stanju potpomognut pametnim inženjeringom, ažuriranim algoritmima i s malo više odmora.
(24sata.info)