U ponoć ističe rok za izdvajanje novca za provođenje općih izbora, 2. oktobra.

Novca još nema, državni budžet nije usvojen, neizvjesno je i kad će se naći na dnevnom redu Vijeća ministara. Ni broja upozorenja međunarodnih zvaničnika nisu pomogla.

Uvođenje prekovremenog rada, rada u neradne dane i noćnog rada za osoblja CIK-a, prva je posljedica nedostatka novca. Ove godine neće biti angažirani mladi, studenti, nezaposleni po ugovoru o djelu, a što je neophodno zbog obima posla koji postoji tokom izbornog procesa. Komisija je odlučila poništiti i nekoliko postupaka javnih nabavki zbog drastičnog povećenja cijena ponuđača, i činjenice da još nema novca za provođenje Općih izbora

“Ljude moramo zaštititi. Naši ljudi su u nedovoljnom broju da iznesu ovako težak zadatak. Mantre da smo komotni, da imamo sredstva u junu ili julu ne stoje. Rečeno je da se pozivaju oni koji su zaduženi da nastave pripremu provođenja izbora, a novac će imati na raspolaganju kada bude neophodan. Neophodan je bio jučer. Osigurajte do ponoći neophodan novac”, poručio je Željko Bakalar, član CIK-a.

U CIK-u su danas ipak bili jasni, neutemeljene su izjave da je moguće u junu ili julu osigurati sredstva kako bi izbori bili održani. Dodali su da prolongiranje izbora ne dolazi u pitanje, jer u pitanju je ljudski faktor. Novca ima.

“Dezinformacije su opasne. CIK, vodeći se članom 14.2. Izbornog zakona, ne može postupati kao za vrijeme lokalnih izbora kada su bile mjere protiv COVID-19, kad je bila zabrana okupljanja, kad niste mogli prikupljati potpise podrške, kad smo uobzirili mjere zabrane kretanja i tako dalje. Sada je u pitanju ljudski faktor, i to dvojice, trojice ili deset ministara u Vijeću ministara BiH”, komentira predsjednik CIK-a Suad Arnautović.

Krivična odgovornost i sankcije?

A ta tri ministra, smatraju u SDA, su i krivično odgovorni. Pravosuđe i Schmidt moraju reagirati ili kako su naveli u saopćenju:

“HDZ je u Federaciji BiH blokirao implementaciju rezultata izbora iz 2018. godine. Ne smije se dopustiti da sada blokiraju i samo održavanje izbora 2022. godine. Donošenje odluke o finansiranju izbora zakonska je obaveza, i ukoliko kadrovi HDZ-a predvođeni ministrom finansija Vjekoslavom Bevandom ne ispoštuju rok koji ističe danas, od pravosudnih institucija BiH moraju reagovati. Odlučnu reakciju, u okviru mandata koji mu je dodijeljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, očekujemo i od Visokog predstavnika”,

Iz HDZ-a koji je za sutra najavio sjednicu Predsejdništva stranke ranije su kazali, ne plašimo se sankcija:

“Neko svjesno želi da stvori krizu u BiH, a to su oni koji su juče glasali da se donese odluka za nešto za šta ne postoji nikakav zakonski osnov. Rješenje je, kako kaže, da se odmah usvoji državni budžet na zakonit način, a u njemu moraju biti povišice plata za policajce, Upravu za indirektno oporezivanje BiH i za pripadnike oružanih snaga BiH.”

Sankcije u OHR-u za sada ne spominju. Izabrane zvaničnike pozvali su i danas na odgovornost.

“Glasanje je temeljno pravo građana u demokratskom društvu, a finansiranje izbora je zakonska obaveza. Pozivam sve članove Vijeća ministara da rade svoj posao i odobre sredstva,” rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt.

Za ponedjeljak je, podsjetimo, sazvana sjednica Doma naroda PS BiH posvećenu osiguranju sredstava za finansiranje Općih izbora zakazanih za 2. oktobar, a na inicijativu Kluba Bošnjaka Predložen je zaključak kojim se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nalaže da u roku od 24 sata od donošenja tog zaključka donese odluku o odobravanju i raspodjeli 12,5 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine za održavanje Općih izbora 2022.

(24sata.info)