Globalna potražnja za energijom rasla je bržim tempom od prosjeka u 2024. godini, jer je potrošnja električne energije porasla širom svijeta pri čemu su povećana ponuda obnovljivih izvora i prirodnog gasa pokrile većinu dodatnih energetskih potreba, navodi se u novom izvještaju Međunarodne agencije za energetiku -IEA.
Najnovije izdanje IEA Globalnog energetskog pregleda, objavljeno početkom ove sedmice, predstavlja prvu globalnu procenu trendova u energetskom sektoru za 2024. godinu. Zasnovano na najnovijim podacima, izvještaj obuhvata analizu potražnje i snabdijevanja energijom, primjenu novih energetskih tehnologija i emisiju ugljen-dioksida (CO₂) povezanog s energijom.
Izvještaj pokazuje da je globalna potražnja za energijom porasla za 2,2% u 2024. što je manje od rasta globalnog BDP-a od 3,2%, ali znatno brže od prosečnog godišnjeg rasta potražnje od 1,3% između 2013. i 2023. godine. Više od 80% rasta globalne potražnje za energijom u 2024. dolazi iz zemalja u razvoju i tržišta u usponu. Ovo se dogodilo uprkos sporijem rastu Kine, gde je potrošnja energije porasla za manje od 3%, što je upola manje nego u 2023. i znatno ispod prosječnog godišnjeg rasta zemlje. Nakon nekoliko godina pada, razvijene ekonomije su ponovo zabilježile rast, sa povećanjem potražnje za energijom od gotovo 1% u zbiru.
Snažan rast potrošnje električne energije
Najveći pokretač rasta globalne potražnje za energijom u 2024. bio je elektroenergetski sektor, pri čemu je globalna potrošnja električne energije porasla za skoro 1.100 teravat-časova (TWh), odnosno 4,3%. Ovo je gotovo dvostruko više od godišnjeg prosjeka u posljednjih deset godina. Oštar rast potrošnje električne energije prošle godine bio je podstaknut rekordnim globalnim temperaturama, koje su povećale potražnju za hlađenjem u mnogim zemljama, kao i rastom potrošnje u industriji, elektrifikacijom transporta, te širenjem data centara i vještačke inteligencije.
Širenje izvora energije sa niskim emisijama pokrilo je većinu povećanja globalne potražnje za električnom energijom u 2024. Količina nove kapacitete obnovljive energije instalirane širom svijeta porasla je na oko 700 gigavata (GW), postavljajući novi godišnji rekord 22. godinu zaredom. Nuklearna energija je također doživjela značajan rast, sa petim najvećim povećanjem kapaciteta u posljednje tri decenije. Kao rezultat toga, 80% povećanja globalne proizvodnje električne energije u 2024. pokrili su obnovljivi izvori i nuklearna energija, koji su po prvi put zajedno činili 40% ukupne proizvodnje električne energije. Također je povećana proizvodnja električne energije na prirodni gas kako bi se zadovoljila rastuća potražnja.
„Postoji mnogo neizvesnosti u svijetu i različitih narativa o energiji – ali ovaj novi izvještaj IEA, zasnovan na podacima, jasno pokazuje šta se globalno dešava“, rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol. „Ono što je sigurno jeste da potrošnja električne energije raste velikom brzinom, povlačeći ukupnu potražnju za energijom sa sobom do te mjere da poništava višegodišnji pad potrošnje u razvijenim ekonomijama. Rezultat je da se potražnja za svim glavnim gorivima i energetskim tehnologijama povećala u 2024, pri čemu su obnovljivi izvori pokrili najveći dio rasta, a zatim prirodni gas. Istovremeno, snažan rast solarne energije, vjetroelektrana, nuklearne energije i električnih vozila sve više odvaja ekonomski rast od emisija gasova sa efektom staklene bašte.“
Rast potrošnje prirodnog gasa i pad udjela nafte
Zbog povećane potrošnje električne energije, prirodni gas je zabilježio najveći rast potražnje među fosilnim gorivima u 2024. Potražnja za gasom porasla je za 115 milijardi kubnih metara (bcm), ili 2,7%, u poređenju sa prosječnim godišnjim rastom od oko 75 bcm u prethodnoj deceniji.
S druge strane, potražnja za naftom rasla je sporije, povećavši se za 0,8% u 2024. Udio nafte u ukupnoj potrošnji energije pao je ispod 30% po prvi put u istoriji, tačno 50 godina nakon što je dostigao vrhunac od 46%. Prodaja električnih vozila porasla je za preko 25% prošle godine, pri čemu su električni modeli činili jedan od pet prodatih automobila globalno. Ovo je značajno doprinijelo smanjenju potražnje za naftom u drumskom transportu, što je kompenzovalo rast potrošnje nafte u avio-industriji i petrohemiji.
Globalna potražnja za ugljem porasla je za 1% u 2024., što je upola manji rast u odnosu na prethodnu godinu. Prema izveštaju, ekstremni toplotni talasi u Kini i Indiji – koji su povećali potrebe za hlađenjem – doprinijeli su više od 90% ukupnog godišnjeg rasta potrošnje uglja na globalnom nivou, naglašavajući kako ekstremni vremenski uslovi mogu imati veliki uticaj na energetske obrasce.
Emisije CO₂ sve više odvojene od ekonomskog rasta
Brza primjena čiste energije ograničila je godišnji rast emisija CO₂, koje se sve više razdvajaju od ekonomskog rasta. Rekordne temperature značajno su doprinijele godišnjem povećanju globalnih emisija CO₂ za 0,8%, dostigavši 37,8 milijardi tona. Međutim, primjena solarne energije, vjetroelektrana, nuklearne energije, električnih vozila i toplotnih pumpi od 2019. sada spriječava emisiju 2,6 milijardi tona CO₂ godišnje, što je ekvivalentno 7% globalnih emisija.
U razvijenim ekonomijama emisije CO₂ su pale za 1,1% na 10,9 milijardi tona u 2024. što je nivo posljednji put zabilježen prije 50 godina, iako je ukupni BDP ovih zemalja sada tri puta veći.
Većina rasta emisija u 2024. potekla je iz zemalja u razvoju, osim Kine. Iako je rast emisija u Kini usporio, emisije po glavi stanovnika sada su 16% iznad onih u razvijenim ekonomijama i gotovo dva puta veće od globalnog prosjeka.
„Mnogi ključni trendovi koje je IEA predvidjela sada su jasno vidljivi u podacima za 2024,“ zaključio je šef IEA Fatih Birol, piše energetika.
(24sata.info)
