Raskošna dekorativna biljka, krasi i enterijere stambenih, poslovnih i ugostiteljskih objekata. Jedna je od najpoznatijih i najljepših ukrasnih trava.
Pampas trava, Cortaderia selloana, je cvjetnica iz porodice trava Poaceae. Vodi porijeklo iz Južne Amerike, tačnije iz regije Pampas po kojoj je i dobila ime. U Evropu je prenesena u 18. vijeku. Areal rasprostranjenosti je ogroman jer nema posebne zahtjeve za uzgoj, a vrlo lako se razmnožava sjemenom koji se prenosi kišom i vjetrom po nekoliko kilometara.
Sadi se u rano proljeće
Krasi mnoga dvorišta i vrtove i svojim raskošnim habitusom plijeni pogled prolaznika. Ova ukrasna biljka raste od 1,5 do 3 m visine i za kratko vrijeme postiže svoju konačnu visinu zbog čega se smatra invazivnom vrstom.
Nije mnogo zahtjevna biljka, ne traži mnogo njege, takođe nema mnogo uslova ni u pogledu ishrane, svjetlosti, vlage i tipa zemljišta, ali kao i sve druge biljke više voli osunčane terene te drenirana ocjedita zemljišta. Sadi se u rano proljeće sadnicama, odnosno razmnožava se dijelom busena ili sjetvom sjemena.
Sjeme se može posijati direktno u zemljište i to je bolje odraditi u jesen ili sjeme posijati u posudu, kad biljka izraste desetak centimetara onda je presaditi na stalno mjesto. S obzirom na to da je biljka velikog habitusa treba joj u dvorištu ostaviti dovoljno prostora, a ako se sadi više u nizu razmak između njih treba da je oko 2 m.
Jednostavna za održavanje
Jednostavna je za održavanje, potrebno je zalijevati jednom sedmično, osim u slučaju ekstremno sušnog perioda kad biljku treba zalijevati češće.
Kako je to biljka brzog i bujnog rasta potrebno je redovno orezivati, šišati kako bi joj oblik bio ljepši i kako bi zadržali željenu veličinu.
Odstranjivanje starog i sasušenog lista i cvijeta se vrši u zimu i rano proljeće, dok se skraćivanje na visinu od 10 do 20 cm vrši isključivo u rano proljeće. Nakon toga biljku možemo prihraniti peletiranim organskim gnojivom.
U zimskom periodu potrebno je biljku zaštiti slojem malča, kako bi se sačuvala od niske temperature i akumuliranja vode, što može usloviti smrzavanje, te trulež i propadanje biljke.
Cvijeta krajem ljeta ili u jesen, rijetko se dešava da biljka ne cvijeta, a razlozi mogu biti višestruki: nedostatak nekih od hranjivih elemenata, nedostatak ili višak vode, te nedovoljno svjetlosti, takođe može se raditi i o muškim biljkama koji ne cvjetaju. Lista dugo od proljeća do kasnog ljeta kad počinje da cvijeta, a i tad je najviše dekorativna.
Metlica doseže visinu i do 3 metra
Cijena sadnica, odnosno busena su različite u zavisnosti od veličine i vrste, mogu se nabaviti u bolje snabdjevenim poljo apotekama i agro centrima.
Listovi izrastu do 1 m, dugi su, uski i takođe dekorativni, boje od srebreno zelene do maslinasto zelene. Cvijetovi su skupljeni u metlicu, mogu biti sive, roze, bež i bijele boje. Primamljive metlice rastu iz sredine busena i dostižu visinu i do 3 m. Biljka je dvodoma što govori da postoje muške i ženske biljke.
Razmnožava se sjemenom i dijeljenjem busena, ali kad biljka napuni starosti 5 godina, pazeći da se ne ošteti korijen koji raste horizontalno. Zimi bi bilo dobro povezati biljku špagom kako bi stari listovi zaštitili mlade od niske temperature, te kako biljka ne bi izgubila formu tokom većih snježnih padavina.
Kako smo već napomenuli odstranjivanje starih i suvih listova i cvjetova, te orezivanje vrši se u februaru ili martu i na taj način se podstiče nicanje novih listova i širenja busena.
Ima i loše strane
Listovi su oštri i pri radu su potrebne rukavice, kako bismo ruke zaštitili od posjekotina. Biljku je potrebno redovno dijeliti i raščupavati, kako busen trave ne bi bio previše bujan i neurednog oblika. Pampas travu ne napadaju štetočine, ali uslijed previše vlage može oboljeti od gljivičnih oboljenja.
Pored svoje ljepote ova ukrasna biljka ima i loše strane pa čak su je neke države stavile na crnu listu kao što je to učinila Francuska 2023. godine, a pojedine su otišle korak dalje zabranivši potpuno uzgoj ove raskošne biljke, kao što su to učinili Novi Zeland i Havaji gdje kazne dosežu do 150.000 evra i tri godine zatvora.
Razlog tome je agresivno širenje ove invazivne biljke i potpuno istiskivanje autohtonih biljaka, zbog svog jakog, žiličastog korijena koji može da zaposjedne oko 100 m2 podzemnog prostora, utičući i na biodiverzitet.
Veliki je “kradljivac hranjiva” zbog svog bujnog nadzemnog i podzemnog dijela, snižava nivo azota u zemljištu i utiče na njegovu strukturu. Teško se iskorjenjuje. Kako u jesen obiluje suhom masom postoji rizik od požara. Često je skrovište za neželjene gmizavce i glodare u dvorištu. I na kraju najvažnije utiče na zdravlje ljudi i životnu sredinu, jer predstavlja ozbiljnu alergenu biljku koja proizvodi mnogo polena koji potiče kašalj, kihanje i iritiranje očiju i drugih sluznica.
Lepršave metlice jesu primamljive na vjetru, ali oprezno i ograničeno sa ovom ukrasnom biljkom, piše Agro klub.
(24sata.info)